Referendum o teritorijalnoj i političkoj autonomiji Albanaca u Makedoniji

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Preferences-system.svg Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Glasački listić za referendum Albanaca o teritorijalnoj i političkoj autonomiji u Makedoniji

Referendum za teritorijalnu i političku autonomiju Albanaca u Makedoniji održan je 11. februara i 12. februara 1992. Glasalo je ukupno 360.928 od ukupno 383.539 glasača koliko je i iznosila glasačka lista 74% od 92% bilo je za nezavisnost, a 0.1% protiv. [1]

Odluka o proglašenju referenduma o teritorijalnoj i političkoj autonomiju Albanaca u Makedoniji je usvojila Skupština autonomije na 27. decembar 1991. godine.[2]

Referendumsko pitanje glasilo je:

Dali ste za političku i teritorijalnu autonomiju Albanaca u Makedoniju?

Izvještaj Skupštine autonomije 16. januara 1992. godine. poslan je međunarodnim institucijama: Evropske zajednice, predsjedniku Mirovne konferencije o Jugoslaviji, gospodinu Lord Carringtonu, predsjedniku Evropskog parlamenta, predsjedniku Arbitražne komisije o Jugoslaviji, sekretari Organizacije Ujedinjenih nacija, Kongresu, Senatu i US Departmentu

U ovom izvještaju je navedeno da je Referendum o političkoj i teritorijalnoj autonomiji Albanaca u Makedoniji je u potpunosti uspješan. Ali isto tako naglasili prepreke i propagande makedonske vlade protiv referenduma, sredstva za infomiranje i njihove nacionalističke stranke, a prijetnje su upućene Albancima i nosiocima albanskog političkog faktora.[3]

Makedonska policija pokušala da zaustavi proces glasanja,pretraživala i kontrolirala 260 biračkih mjesta, a u 120 od njih oduzela izborni materijal.

Referendum za teritorijalnu i političku autonomiju Albanaca u Makedoniju

74.0%
26%
Za
Protiv

Raspisivanje[uredi | uredi izvor]

Briselskom deklaracijom o Jugoslaviji od 17. decembra 1991, na temelju preporuka međunarodne Arbitražne komisije, kojom je predsjedavao Robert Badinter, konstatirana je disolucija SFRJ i tadašnje republike pozvane su da se do 23. decembra izjasne o nezavisnosti. Republike su dobile obećanja da će do 15. januara 1992. biti i međunarodno priznate. Nakon završetka makedonskog referenduma 8. septembra i usvajanja Ustava 1991. godine. Albanskom političkom faktoru nije ostalo ništa drugo nego da traže drugo rješenje za albansko pitanje u Makedoniji. Jedna od tih odluka bila je da organizira poseban referendum, gdje če Albanci u Makedoniji naglasiti svoju volju na plebiscit naroda. Takva politička zbivanja kroz plebiscit su izraz i karakteristika svih naroda koji se odlučili za slobodu kroz demokratski proces. U Makedoniji, referendum albanskog naroda je bio kontraodgovor za sve jednostrane odluke makedonskog političkog faktora koji su na kraju omaložavali nacionalne interese Albanaca u Makedoniji.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]