Rijeka dubrovačka
Rijeka dubrovačka | |
---|---|
IUCN kategorija V (zaštićeni krajolik / morski pejzaž) | |
Lokacija | Dubrovačko-neretvanske županije, Hrvatska |
Najbliži grad | Dubrovnik |
Površina | 1,5 km2 |
Osnovano | 19.12.1964.[1] |
Upravljačko tijelo | JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije[2] |
Rijeka dubrovačka je područje grada Dubrovnika, koje nastanjuje više od 11.000 stanovnika. Veliki broj stanovnika Rijeke Dubrovačke je bosanskog porijekla, a radi se o Bošnjacima, Hrvatima i Srbima iz okolnih krajeva Hercegovine. Podijeljena je na dvije gradske mjesne zajednice, tzv. kotara: Komolac i Mokošica. Mjesta u Rijeci Dubrovačkoj su Sustjepan, Čajkovići, Komolac, Rožat, Prijevor, Dračevo selo i Mokošica.
Dvije strane Rijeke Dubrovačke povezuje Most Franja Tuđmana, izgrađen između 1998-2001 godine, koji je od svog otvorenja imao jedan ozbiljan tehnički kvar, zbog čega je bio zatvoren za saobraćaj. Područje je stalnim autobuskim linijama povezano sa stalim dijelovima područja grada Dubrovnika.
U neposrednoj blizini samog izvora Omble nalazi se otočić obrastao trskom i šašem. Močvarno područje uz izvor Omble stanište je riječne kornjače (Mauremys rivulata), koja u ovim krajevima ima krajnju zapadnu granicu rasprostranjenosti. Područje i stanište velike štipavice (Belostoma niloticum). Zbog neposredne blizine otvorenog mora, područje je mrijesta značajnih vrsta riba (lubin, ovčica, nekoliko vrsta cipola). Ovaj prostor, stavljen pod zaštitu od 19. prosinca 1964. godine, danas je znatno izmijenjen i devastiran pod utjecajem čovjeka.[3]
Prirodnim karakteristikama pridružuje se bogat kulturno – historijski inventar starih dubrovačkih ljetnikovaca i parkova, manje ili više očuvanih spomenika kulture ladanjske tradicije što ih je dubrovačka vlastela podizala od 15. do kraja 18. stoljeća. Dubrovački ljetnikovci, kao najpoznatiji, ali i najugroženiji korpus ladanjske arhitekture samo su dio humanističkog nasljeđa, čiji korijeni leže u historijskoj tradiciji istočnojadranske obale još od vremena Grka i Rimljana.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Zaštićena područja u Hrvatskoj". Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ^ Zaštićeni dijelovi prirode Dubrovačko-neretvanske županije - www.zastita-prirode-dnz.hr
- ^ "Ekološka udruga Čiopa - www.ciopa.hr". Arhivirano s originala, 21. 12. 2014. Pristupljeno 26. 2. 2022.