Slobodna volja

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Freska iz XVIII stoljeća, Bugarska. Lijevo je prikazan anđeo sa vrlinama umjerenost i poniznost a na desnoj strani je đavo sa grijehovima bijes i ljutnja. Umjetnikova ilustracija implicira da samo postupci koji proističu iz slobodne volje zaslužuju ili pohvalu ili pokudu.

Slobodna volja je filozofski i teološki koncept prema kome svaka osoba ima slobodu da sama odlučuje o svojim postupcima. Drugim riječima, individua slobodno odlučuje i bira svoje postupke i način postupanja. Nasuprot ovom konceptu postavljaju se koncepti, između ostalih, determinizma, prema kojem je sloboda ograničena prirodnim faktorima, i fatalizma, prema kojem je sloboda ograničena natprirodnim faktorima (npr. Bog, sudbina).

Sintagma "slobodna volja", dakle, ima religijske, etičke i naučne implikacije:

  • u religiji je slobodna volja čovjeka određena odlukom Boga (Svemogućeg i Sveznajućeg) da ne koristi svoju moć kako bi uticao na odluke čovjeka,[1]
  • u etici je ovaj koncept temelj bez koga čovjek ne bi mogao biti odgovoran za svoje postupke,[2]
  • u nauci, ideja slobodne volje podrazumijeva slobodu mišljenja, dakle, i uma, u odnosu na kauzalitet naučnih zakona.[3][4]

Djelovanje čovjeka prema slobodnoj volji ima svoje mjesto i u pravu u kojem je ovaj koncept ugrađen u zakonodavstvu (individualna odgovornost, nezavisno donošenje sudskih odluka).[5]

Slobodna volja je u bliskoj vezi sa konceptima moralne odgovornosti, pohvale, krivice, grijeha i ostalim sudovima koji se mogu primijeniti isključivo na postupke koji su rezultat slobodne volje. Postoji više različitih mišljenja koja razmatraju uticaje na slobodnu volju, odnosno, istinsku mogućnost donošenja slobodnih odluka.

Pomenuti determinizam sugerira da je moguć samo jedan tok događaja, što nije konzistentno sa postojanjem slobodne volje. Na ovaj problem ukazali su filozofi Antičke Grčke i on i danas ostaje u fokusu filozofskih rasprava.

Nasuprot tome, u kompatibilizmu se ističe stajalište prema kojem je slobodna volja kompatibilna sa determinizmom. Postoje i mišljenja koja navode da je determinizam neophodan za slobodnu volju, tvrdeći da svaki izbor pretpostavlja preferiranje jednog postupka u odnosu na drugi, pri čemu su važne pretpostavke o posljedicama postupka.[6]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference i bilješke[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Sveti spisi monoteističkih religija, isp. Biblija, Kuran.
  2. ^ Scanlon, T.M. "Ethics and Free Will, Varieties of Responsibility". Boston University.edu. Pristupljeno 11. 3. 2016. 
  3. ^ Ozdemir, Mahir (27. 1. 2015.). "A Scientist’s Defense of Free Will". The Creativity Post. Pristupljeno 11. 3. 2016. 
  4. ^ Nahmias, Eddy (1. 1. 2015.). "Why We Have Free Will". Scientific American. Pristupljeno 11. 3. 2016. 
  5. ^ Himma, Kenneth Eimar (1. 12. 2004.). Law, Morality, and Legal Positivism. Franz Steiner Verlag. ISBN 978-3515085137. 
  6. ^ Argument Rudolfa Karnapa opisan u: C. James Goodwin (2009). Research In Psychology: Methods and Design (6th iz.). Wiley. str. 11. ISBN 047052278X. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Tubić, Risto. Enciklopedijski riječnik marskističkih pojmova. Sarajevo: IP Veselin Masleša, 1974. 
  • Fillipović, Vladimir (redaktor). Filozofijski rječnik. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1989. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]