Talofite

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Lišaji su jedna od grupa koja se kategorizila u grupu talofita.

Talofite ili steljnjače (latinski: Thallophyta, Thallobionta; grčki: ϑαλλός - talos = mladica + φυτόν - fiton = biljka) jesu taksonomska grupa biljaka, koje su nekada označavane i kao niže biljke. Dok se mislilo da su gljive i bakterije biljke, objedinjavala je raznorodne organizme, od jednostavnih bakterija do različitih skupina krupnih alga, gljiva i lišajeva.

Thallophyte su polifiletska grupaorganizama, koji se tradicijski opisuju kao talusne biljke ili taloidne biljke, "relativno jednostavne biljke ili jednostavno niže biljke. One formiraju napuštena carstvo koje uključuje gljive, lišaje i alge i povremeno mahovine, bakterije i sluzaste plijesni. Talofite imaju skriveni reproduktivni sistem, pa su stoga uključene u slično napuštene Cryptogamae (zajedno s papratima), za razliku od fanerogama. Talofite se definiraju po tome što imaju nediferencirana tijela (talus), za razliku od Cormophyta, s korijenjem i stabljikama. Različite skupine talofita najzastupljenije su u morskim ekosistemima.

Talofite obilježava zajednička odlika da im je tijelo jednostavne građe, morfološki i anatomski nediferenciran ili slabo diferenciran talus (steljka), bez jasno oblikovanh tkiva i organa. To ih razlikuje od kormofita (paprati, golosjemenjača i skrivenosjemenjača), kod kojih tijelo ima korijen, stablo i listove, uključujuči raznovrsna tkiva koja obavljaju različite funkcije.

Mahovine, koje su, po građi i morfologiji tijela, također talofite, taksonomski su različito razvrstavane. Nerijetko su, zbog građe svojh višećelijskih spolnih organa (arhegonij), zajedno s papratnjačama, ujedinjavane u grupu arhegonijate, a pa zajedno s golosjemenjačama i skrivenosjemenjačama, u višu grupu stablašica (kormofita). Danas se pojam talofita uglavnom upotrebljava u morfološkom smislu, dok u taksonomskom ima ograničeno značenje, budući da je živi svijet, od prvobitnih dvaju carstava, (biljno i životinjsko) razvrstan u najmanje pet. Zato je i nekadašnja taksonomska grupa talofita razvrstana u vrlo različita carstva.

Pregled definicija[uredi | uredi izvor]

Korišteno je nekoliko različitih definicija grupe.

Talofite, talofiti su polifiletna skupina nemobilnih organizama koji se tradicionalno opisuju kao „taloidne biljke“, „relativno jednostavne biljke“ ili „niže biljke“.

Stephan Endlicher, iz 19. stoljeća uvodi termin Auand koji je u tom slučaju ekvivalentan Embryophyta, 1836. godine.[1][2] Ova definicija Thallophyta približno je ekvivalentna Protophyta, koja je oduvijek bila slabo definirana grupa.[3]

Lindleyev sistem (1830–1839), Endlicherove kormofite je podijelio talogene (uključujući mahovine) i kormogene (biljke "necvjetnice" sa korijenom), sa šest drugih razreda. Kormogene biljke su bile mnogo msnja grupa nego Endlicherove kormofite,[4] uključujući paprati (sa Equisetopsida) i biljke koje su sada poznate kao Lycopodiophyte. Thallophyta je divizija biljnog carstva, uključujući primitivne oblike biljnog svijeta koji imaju jednostavno tijelo. Uključuju jednoćelijske do velike alge, gljive, lišaje.[5] Prvih deset koljena naziva se talofitama. One su jednostavne biljke bez korijena, stabljika ili listova.[6]

Talofite su neembryophyta i pretežno žive u vodi.

Podjela[uredi | uredi izvor]

Thallophyta su podijeljene u dvije poddivizije:[7]

Termin Euthallophyta originalno je uveo Adolf Engler.[8]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Stephan Endlicher (1836–1840). "Genera plantarum secundum ordines naturales disposita". F. Beck; The Biodiversity Heritage Library.
  2. ^ Lindley (1846), page 46
  3. ^ Fritsch, F.E. (1929). "Evolutionary Sequence and Affinities among Protophyta". Biological Reviews. 4 (2): 103–151. doi:10.1111/j.1469-185X.1929.tb00884.x.
  4. ^ Lindley (1846), page 49
  5. ^ Abercrombie, M., Hichman, C.J. and Johnson, M.L. 1966. A Dictionary of Biology. Penguin Books.
  6. ^ Robbins, W.W., Weier, T.E. and Stocking, C.R. 1959. Botany an Introduction to Plant Science. Chapman & Hall, Limited, Limited
  7. ^ Awasthi 2010, p. 226.
  8. ^ Rendle 1903.

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]