Tranzicija (genetika)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ilustracija tranzicije: svaki od četiri nukleotida mijenja se između purina ili između pirimidin (plavo). Ostalih osam promjena su transverzije (crveno).

Tranzicija – u genetici i molekularnoj biologiji – odnosi se na tačkastu mutaciju koja mijenja purinski nukleotid u drugi purin (A ↔ G) ili pirimidinski nukleotid u drugi pirimidinski (C ↔ T). Otprilike dva od tri jednonukleotidna polimorfizma (SNP) su tranzicije.[1]

Tranzicije mogu biti uzrokovane oksidacijskom deaminacijom ili tautomerizacijom. Iako su transverzije, dvostruko više moguće, tranzicije se mnogo češće pojavljuju u genomu, moguće zbog molekularnih mehanizama koji ih generiraju.[2]

5-Metilcitozin je skloniji tranziciji nego nemetilirani citozin, zbog spontane deaminacije CpG otoka.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Collins DW, Jukes TH (april 1994). "Rates of transition and transversion in coding sequences since the human-rodent divergence". Genomics. 20 (3): 386–96. doi:10.1006/geno.1994.1192. PMID 8034311.
  2. ^ Ebersberger I, Metzler D, Schwarz C, Pääbo S (juni 2002). "Genomewide comparison of DNA sequences between humans and chimpanzees". Am. J. Hum. Genet. 70 (6): 1490–7. doi:10.1086/340787. PMC 379137. PMID 11992255.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Tranzicija_(genetika)&oldid=3181967"