Vox (časopis)
Vox | |
---|---|
Osnivač(i) | Srednjoškolska konferencija Saveza socijalističke omladine Sarajeva, Senad Šahinpašić |
Urednik | Nihad i Sead Kreševljaković |
Osnovane | 1989 |
Politička pozicija | satirizam |
Sjedište | Sarajevo |
Tiraž | 70.000 |
Država | Socijalistička republika Bosna i Hercegovina |
Grad | Sarajevo |
Vox je bio satirični časopis koji su uređivali braća Nihad i Sead Kreševljaković u Sarajevu. Izdavanje je počelo 1989. kao srednjoškolske novine. Kao uzor Voxa navode braća Kreševljaković slovenački list Mladina. Voksovci su uglavnom otvarali tabuizirane teme, ismijavanje članova političkih stranaka te razne druge satirične priloge.
Historija[uredi | uredi izvor]
Rad časopisa počinje 1989. po uzoru na slovenački satirični list Mladina. Časopis je izdavan kao srednjoškolski list, prvi saradnici su bili Mahir Sokolija, Alenko Zornija i Zlaja Nezirović. Otvarane su razne tabuizirane teme. Slijedi pregled nekih članaka[1] :
- Ivo Andrić je predstavljen kao mrzitelj Muslimana
- Objavljena je fiktivna smrtovnica Nenada Kecmanovića
- Ismijavanje Abdulaha Sidrana, Emira Kusturice te političara iz porodice Dizdarevića
- Prijedlog o osnivanju Islamske republike Bosne i Hercegovine
- Puštanje u rad RTV Mantene (Muslimanske antene)
- Duvno će biti preimenovano u Duhno, Zenica u Zjenicu
- Program o doseljavanju Bošnjaka iz Turske i uvođenju nove valute bukva (po uzoru na lipu iz Slovenije). Cijena lista u zaglavlju je iznosila 0,2 bukve. Ovo će kasnije Franjo Tuđman i Slobodan Milošević, kao predsjednici Hrvatske i Srbije, tokom sastanka u Tikvešu uzeti kao validan izvor islamske zavjere a isti tekst će biti odštampan u knjizi Genocid protiv srpskog naroda.
- Njegošev mauzolej na Lovćenu će biti preimenovan u turbe
- Uvođenje pojma vlaškog fundamentalizma
Redakcija[uredi | uredi izvor]
- Mahir Sokolija (Šokolija?)
- Zlatko Hadžidedić
- Saša Bratić
- Nedim Ćolić
- Muhamed Idren
- Aleksandra Đorđević
Autori gosti[uredi | uredi izvor]
Razno[uredi | uredi izvor]
Kasnije će se pokazati da su mnogi satirični članci predvidjeli događanja iz 90-tih. Kritika će dotle ići da je za rat okrivljen i sam časopis. Konkretno optužbe iznio je režiser Kusturica, zbog navodno gadnih šala o Srbima i Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), u intervjuu za Globus 1993.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "PUNKERI KAO RATNICI DŽIHADA". Arhiva BH Dani broj 98. BH Dani. 29. 3. 1999. Arhivirano s originala 25. 5. 2013. Pristupljeno 13. 1. 2019.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)