Zidine, Gornja Skakava

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Koordinate: 44°47′34″N 18°36′14″E / 44.79278°N 18.60389°E / 44.79278; 18.60389 Arheološki lokalitet – Zidine, nalazi se u Gornjoj Skakavi, općina Brčko, Bosna i Hercegovina, i proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. [1]

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Gornja Skakava, nalazi se 20 km jugozapadno od Brčkog, na blagim obroncima planine Majevice. Brdovito uzvišenje na kojem je arheološki lokalitet, mještani nazivaju "Zidine“, a na najvišoj tački izgrađena je 1983. godine kapelica sv. Franje.

Istraživanja[uredi | uredi izvor]

Tokom 2008. godine rekognosciranje i probno iskopavanje lokaliteta obavio je Mirsad Bakalović. Arheološkim istraživanjima u 2013. godini rukovodio je arheolog Zvonko Bojčić. Tada su izvedeni i zaštitni radovi: konzervacija zatečenih temelja zidova i rekonstrukcija rastresenih dijelova arhitekture.

Na lokalitetu pronađeni su ostaci objekata koji datiraju od predromanike pa sve do kasnog srednjeg vijeka. Pronađen je i veći broj stećaka, kao i grobova koji su se nalazili unutar i oko crkve. [2]

Opis[uredi | uredi izvor]

Krstionica je najstariji arhitektonski nalaz i imala je tlocrt šestougaonika. Krstionice ovog tipa vezane su za ranokršćanske crkvene objekte i traju još od predromanike u Dalmaciji.

Romanička crkva potiče iz 13. stoljeća. Pronađeni su ostaci zidova jednobrodne crkve (dimenzija 13,22x7,66 m), čiji su perimetralni zidovi gotovo u potpunosti bili uklonjeni, jer se njen građevinski materijal koristio prilkom zidanja samostanske crkve. Crkva je imala ekscentrični tlocrt, sa svođenim (polukružno) svetištem, a iznad broda bio je tabulat.

Gotička samostanska crkva je iz prve polovine 14. stoljeća. Otkrivena je prizemna zona zidova. Riječ je o jednobrodnoj crkvi, dimenzija 23,5x9,16 m, s izduženim poligonalnim svetištem, uokvirenim potpornjacima, koje je sukladno gotičkoj arhitekturi bilo svođeno, dok je brod crkve vjerojatno imao tabulat. Na sjevernoj strani svetišta, nalazila se sakristija, koja je naknadno prigrađena korpusu crkve. Stećci (ploča, sanduk i sljemenak) nađeni su unutar (9 primjeraka) i izvan (7 primjeraka) broda crkve. Samo su tri ukrašena. Po načinu obrade razlikuju se od dobro klesanih do amorfnih.

Grobovi su pronađeni unutar (5 grobova) i izvan crkve (4 primjerka). Svi su kosturni. Grobovi u crkvi bili su pokriveni kamenim pločama ili sanducima (stećcima), što je rijetka pojava u srednjovjekovnim crkvama u BiH. Sličan primjer je i u crkvi u Milama (Arnautovićima) kod Visokog. U grobovima su nađeni novčići, prstenovi i karičice iz 12 i 13 stoljeća. Dio nalaza datira dio grobova u 14 i 15 stoljeće.

Pored ovih nalaza otkriveno je i srednjovjekovno groblje, s jasno opaženim nizanjem grobova u redove. Novijim istraživanjima u pet grobova nađeni su prilozi uz pokojnike: srebreni prsten s okruglom glavicom i motivom ljiljana (pečatnjak), jedna fragmentirana željezna kopča, tri srebrena novčića i pet komada brončanih pločica s ukrasom. Novčići koji su pronađeni su srebreni denari ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I (novac kovan izmeđe 1373. – 1382.) i njegovog naslijednika Žigmunda (novac kovan između 1390. – 1427.). Prsten pečatnjak s ljiljanom upućuje na važnijeg i bogatijeg pokojnika.

Sadašnje stanje[uredi | uredi izvor]

Pokretni nalazi iz grobova nalaze se u župnoj crkvi Franjevačkog samostana Sv. Ante Padovanskog Dubrave, Brčko Distrikt.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Mirsad Bakalović, Izvještaj s rekognosciranja i zaštitnog arheološkog iskopavanja na lokalitetu Gornja Skakava, Brčko Distrikt. Tuzla: 2008.
  • Zvonko Bojčić, Arheološko istraživanje lokaliteta Skakava Gornja-Zidine. Konačan izvještaj.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Zidine, Gornja Skakava". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 7. 2017. 
  2. ^ "Arheološki leksikon". Zemaljski muzej, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2016. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]