Kosta Bosnić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Kosta Bosnić (Podovi, kod Drvara, 21. januar 1923 — Sanica, kod Ključa, 2. august 1944), učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Kosta Bosnić
Rođenje (1923-01-23) 23. januar 1923.
Podovi kod Drvara, Kraljevina SHS
Smrt2. august 1944(1944-08-02) (21 godina)
Ključ, DFJ
NagradeNarodni heroj Jugoslavije

Rođen je 21. januara 1923. godine u selu Podovi, kod Drvara. Poticao je iz radničke porodice, pa se poslije završene osnovne škole u Drvaru, opredelio za izučavanje zanata. Završio je metalski i frezerski zanat i potom se zaposlio u mašinskom pogonu fabrike za preradu drveta „Šipad“.

Još u vrIijeme učenja zanata, od starijih radnika dobio je prva saznanja o revolucionarnom radničkom pokretu, kome se kasnije i sam priključio. Bio je član Ujedinjenog radničkog sindikalnog svaeza (URSSJ) i bio učesnik nekoliko štrajkova. Februara 1939. godine, zajedno sa grupom učenika na zanatu, bio je uhapšen, nakon jedne akcije i u pritvoru zadržan 40 dana. Nakon toga je bio primljen u članstvo Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ).

Godine 1940. napustio je Drvar i kratko vrijeme radio u Sremskoj Mitrovici, a potom u Beogradu. Poslije Aprilskog rata i okupacije Jugoslavije, 1941. godine, vratio se u Drvar. Kao član SKOJ-a, aktivno je radio na pripremi ustanka. U toku ljeta 1941. godine, za vrijeme ustanka i oslobođenja Drvara, aktivno je radio na organizovanju omladine u SKOJ i Narodnooslobodilački pokret (NOP).

U jesen 1941. godine primljen je u članstvo Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) i postavljen za sekretara Sreskog komiteta SKOJ-a za Drvar. Početkom 1942. godine postao je sekretar Okružnog komiteta SKOJ-a za Drvar. Krajem 1943. godine je bio izabran i za člana Pokrajinskog komiteta SKOJ-a za Bosnu i Hercegovinu. Izvijesno vrijeme tokom 1943. godine nalazio se u Šestoj krajiškoj udarnoj brigadi, gdje je bio član Politodela. Potom je prešao na dužnost sekretara Oblasnog komiteta SKOJ-a za Bosansku krajinu.

Na Prvoj zemaljskoj konferenciji Narodnooslobodilačkog fronta (NOF) za Bosnu i Hercegovinu, održanom 3. jula 1944. godine u okolini Sanskog Mosta, bio je u ime USAOJ-a, izabran u Izvršni odbor Glavnog odbora NOF Bosne i Hercegovine. Takođe, 1. jula 1944. godine je bio izabran za vjećnika Zemaljskog antifašističkog veća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH).

Iako mlad, bio je dobar govornik, a posebno se isticao u radu sa mladima. Učestvovao je u organizovanju prvih omladinskih radnih akcija u Bosanskoj krajini, od kojih je najpoznatija „žetva u Saničkoj dolini“, 1942. godine, kada su omladinske radne brigade sakupljale ljetinju, da ne bi pala u ruke ustašama.

Poginuo je 2. augusta 1944. godine, zajedno sa svojim drugom i saborcem Vladimirom Nemetom Bracom, prilikom vazdušnog napada, na putu između Ključa i Bosanskog Petrovca. Oni su tada išli u Sanicu, na zbor naroda Podgrmeča povodom praznika Ilindana.

Ukazom Prezidijuma Narodne skupštine Federativne Narodne Republike Jugoslavije, 20. decembra 1951. godine, proglašen je za narodnog heroja.[1][2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Narodni heroji Jugoslavije 1975.
  2. ^ Vojna enciklopedija 1973.