Razvoj svjetskog rekorda na 5000 m

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Svjetski rekorder Kenenisa Bekele u utrci na 5000 m u Parizu 2006.

Službene svjetske rekorde na 5000 m drže Uganđanin Joshua Cheptegei u muškoj i Etiopljanka Letesenbet Gidey u ženskoj konkurenciji.

Prvi svjetski rekord na 5000 m za muškarce priznat je od IAAF-a 1912. Zaključno s 2021. godinom, IAAF je ratificirao 36 svjetskih rekorda u ovoj disciplini.[1]

Prvi svjetski rekord u ovoj disciplini za žene priznat je 1981. Zaključno s 2021. godinom, IAAF je ratificirao 14 ženskih svjetskih rekorda.[2] Prije nego što je IAAF priznao 5000 m kao disciplinu u kojoj se vode službeni svjetski rekordi utrka na 3000 m bila je najčešća ženska dugoprugaška utrka na međunarodnim takmičenjima. Ipak, žene se jesu povremeno takmičile i na 5000 m prije dodavanja ove discipline u program svjetskih prvenstava (od 1995) i Olimpijskih igara (od 1996).[3]

Muškarci[uredi | uredi izvor]

Prije ere IAAF-a[uredi | uredi izvor]

Vrijeme Atletičar Datum Mjesto
16:34.6  George Touquet-Daunis (FRA) 31. 10. 1897. Pariz
16:29.2  George Touquet-Daunis (FRA) 22. 5. 1899. Lyon
15:29.8  Charles Bennett (VB) 22. 7. 1900. Pariz
14:59.0  Alfred Shrubb (VB) 13. 6. 1904. Glasgow

Era IAAF-a[uredi | uredi izvor]

Vrijeme Atletičar Datum Mjesto
14:36.6  Hannes Kolehmainen (FIN) 10. 6. 1912. Stockholm[1]
14:35.4  Paavo Nurmi (FIN) 12. 9. 1922. Stockholm[1]
14:28.2  Paavo Nurmi (FIN) 19. 6. 1924. Helsinki[1]
14:17.0  Lauri Lehtinen (FIN) 19. 6. 1932. Helsinki[1]
14:08.8  Taisto Mäki (FIN) 16. 6. 1939. Helsinki[1]
13:58.2  Gunder Hägg (ŠVE) 20. 9. 1942. Göteborg[1]
13:57.2  Emil Zátopek (ČSSR) 30. 5. 1954. Pariz[1]
13:56.6  Vladimir Kuc (SSSR) 29. 8. 1954. Bern[1]
13:51.6  Chris Chataway (VB) 13. 10. 1954. London[1]
13:51.2  Vladimir Kuc (SSSR) 23. 10. 1954. Prag[1]
13:50.8  Sándor Iharos (MAĐ) 10. 9. 1955. Budimpešta[1]
13:46.8  Vladimir Kuc (SSSR) 18. 9. 1955. Beograd[1]
13:40.6  Sándor Iharos (MAĐ) 23. 9. 1955. Budimpešta[1]
13:36.8  Gordon Pirie (VB) 19. 6. 1956. Bergen[1]
13:35.0  Vladimir Kuc (SSSR) 13. 10. 1957. Rim[1]
13:34.8  Ron Clarke (AUS) 16. 1. 1965. Hobart[1]
13:33.6  Ron Clarke (AUS) 1. 2. 1965. Auckland[1]
13:25.8  Ron Clarke (AUS) 4. 6. 1965. Compton[1]
13:24.2  Kipchoge Keino (KEN) 30. 11. 1965. Auckland[1]
13:16.6  Ron Clarke (AUS) 5. 7. 1966. Stockholm[1]
13:16.4  Lasse Virén (FIN) 14. 9. 1972. Helsinki[1]
13:13.0  Emiel Puttemans (BEL) 20. 9. 1972. Bruxelles[1]
13:12.9  Dick Quax (NZL) 5. 7. 1977. Stockholm[1]
13:08.4  Henry Rono (KEN) 8. 4. 1978. Berkeley[1]
13:06.20  Henry Rono (KEN) 13. 9. 1981. Knarvik[1]
13:00.41  David Moorcroft (VB) 7. 7. 1982. Oslo[1]
13:00.40  Saïd Aouita (MAR) 22. 7. 1985. Oslo[1]
12:58.39  Saïd Aouita (MAR) 27. 7. 1987. Rim[1]
12:56.96  Haile Gebrselassie (ETI) 4. 6. 1994. Hengelo[1]
12:55.30  Moses Kiptanui (KEN) 8. 6. 1995. Rim[1]
12:44.39  Haile Gebrselassie (ETI) 16. 8. 1995. Zürich[1]
12:41.86  Haile Gebrselassie (ETI) 13. 8. 1997. Zürich[1]
12:39.74  Daniel Komen (KEN) 22. 8. 1997. Bruxelles[1]
12:39.36  Haile Gebrselassie (ETI) 13. 6. 1998. Helsinki[1]
12:37.35  Kenenisa Bekele (ETI) 31. 5. 2004. Hengelo[1]
12:35.36  Joshua Cheptegei (UGA) 14. 8. 2020. Monako[4]

Od 1981. IAAF je prihvatio elektroničko mjerenje vremena do stotinke sekunde za discipline do 10.000 m, uključujući i nju.[1] Rezultat Dicka Quaxa 13:12.9 iz 1977. zabilježen je kao 13:12.87.

Žene[uredi | uredi izvor]

Prije priznavanja[uredi | uredi izvor]

Vrijeme Atletičarka Datum Mjesto
16:17.4  Paola Pigni (ITA) 11. 5. 1969. Formia
15:53.6  Paola Pigni (ITA) 2. 9. 1969. Milano
15:41.4  Natalia Mărăşescu (RUM) 16. 3. 1977. Oradea
15:37.0  Janice Merrill (SAD) 11. 7. 1977. Mainz
15:35.52  Kathy Mills (SAD) 26. 5. 1978. Knoxville
15:33.8  Janice Merrill (SAD) 19. 5. 1979. Durham
15:30.6  Janice Merrill (SAD) 22. 3. 1980. Stanford
15:28.43  Ingrid Kristiansen (NOR) 11. 7. 1981. Oslo
15:24.6  Jelena Sipatova (SSSR) 6. 9. 1981. Podolsk

Era IAAF-a[uredi | uredi izvor]

Svjetska rekorderka Tirunesh Dibaba (desno) vodi ispred bivše svjetske rekorderke Meseret Defar (sredina) u finalu na 5000 m na OI 2012.
Vrijeme Atletičarka Datum Mjesto
15:14.51  Paula Fudge (VB) 13. 9. 1981. Knarvik[2]
15:13.22  Anne Audain (NZL) 17. 3. 1982. Auckland[2]
15:08.26  Mary Decker-Slaney (SAD) 5. 7. 1982. Eugene[2]
14:58.89  Ingrid Kristiansen (NOR) 28. 6. 1984. Oslo[2]
14:48.07  Zola Budd (VB) 26. 8. 1985. London[2]
14:37.33  Ingrid Kristiansen (NOR) 5. 8. 1986. Stockholm[2]
14:36.45  Fernanda Ribeiro (POR) 22. 7. 1995. Hechtel[2]
14:31.27  Dong Yanmei (KIN) 21. 10. 1997. Šangaj[2]
14:28.09  Jiang Bo (KIN) 23. 10. 1997. Šangaj[2]
14:24.68  Elvan Abeylegesse (TUR) 11. 6. 2004. Bergen[2]
14:24.53  Meseret Defar (ETI) 3. 6. 2006. New York City[2]
14:16.63  Meseret Defar (ETI) 15. 6. 2007. Oslo[2]
14:11.15  Tirunesh Dibaba (ETI) 6. 6. 2008. Oslo[2]
14:06.62  Letesenbet Gidey (ETI) 7. 10. 2020. Valencia[2]

Godine 1984. Zola Budd istrčala je 15:01.83, ali ovo vrijeme nije ratificirano kao svjetski rekord.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z aa ab ac ad ae af ag ah ai aj ak "12th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook, Berlin, 2009" (PDF). Monte Carlo: IAAF Media & Public Relations Department. 2009. str. 546, 551. Arhivirano s originala 6. 8. 2009. Pristupljeno 9. 8. 2009.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  2. ^ a b c d e f g h i j k l m n o "12th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook. Berlin 2009" (PDF). Monte Carlo: IAAF Media & Public Relations Department. 2009. str. 546, 643. Arhivirano s originala 6. 8. 2009. Pristupljeno 9. 8. 2009.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  3. ^ "Main > Women, 5000 m > World Records Progression". Brinkster Track and Field. Pristupljeno 18. 1. 2014.
  4. ^ "Cheptegei breaks world 5000m record in Monaco as Diamond League action returns". Pristupljeno 15. 8. 2020.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razvoj_svjetskog_rekorda_na_5000_m&oldid=3426037"