Alija Đerzelez

Alija Đerzelez (albanski: Gjergj Elez Alia) epski je narodni junak Bošnjaka i Albanaca. Prema tradiciji, sakriven je u pećini u planini u stoljetnom snu, njegov spasilački dolazak se očekuje u odsudnom trenutku. Oblikovan na osnovu historijske stvarne ličnosti Gurz Ilyas-a.^[1] Kao godina njegove pogibije uzima se 1491, i to prema jednoj verziji tokom borbi oko tvrđave Sokol na Plivi, i prema drugoj, nedaleko od te tvrđave, u polju današnjeg sela Gerzovo.

Prema predanju, Alija Đerzelez je bio izuzetno pobožan i klanjao je obavezno, a pogotovo prije boja. Priča tako kaže da su neprijatelji na sve načine pokušavali da ga dokrajče, a onda su od neke babe čuli da se Alija može ubiti samo na namazu, pošto je on obavljao namaz u takvoj skrušenosti da ga ni strah da će izgubiti život ne bi omeo u tome. Neprijatelji su mu, dok je bio na namazu, odsjekli glavu. Pečevi piše da je ban Derenčin odsječenu glavu poklonio ugarskom kralju, koji je naredio da se ova ukopa na Budimskom brdu, koje je od tada pozvano Đerzelez brdo. Na tom brdu je u Đerzelezovu slavu, koji se istekao pri zauzeću Budima, sultan Sulejman podigao tekiju.

Ostavština[uredi | uredi izvor]

U Sarajevu se nalazi Kuća Alije Đerzeleza u ulici Alije Đerzeleza koju je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika 2005. godine, kao graditeljsku stambenu cjelinu, proglasila za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.^[2] Postoji još nekoliko ulica u nekoliko gradova Bosne i Hercegovine imenovanih po njemu, od kojih su Bihać, Gračanica, Zenica.

Ivo Andrić, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1961. napisao je djelo Put Alije Đerzeleza, objavljeno 1920, nakon dva fragmenta (Đerzelez u hanu i Đerzelez na putu) koja su objavljena 1918. i 1919.^[3]

Reference[uredi | uredi izvor]

^ Fishta, Gjergj (4. 10. 2005). The Highland Lute (jezik: engleski). Bloomsbury Academic. ISBN 978-1-84511-118-2.
^ "Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika". old.kons.gov.ba. Pristupljeno 12. 9. 2023.
^ Hobdell Jackson, William Thomas; George Stade (1990). European Writers. New York: Scribner. str. 1753. ISBN 978-0-684-16594-3. Pristupljeno 24 November 2011. The first complete short story, "Put Alije Djerzeleza," was published in 1920, although two fragments, "Djerzelez u hanu" (Djerzelez at the Inn) and "Djerzelez na putu" (Djerzelez on the Road) had appeared, in issues of Knizevni jug in 1918 and 1919.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Mujezinović, Mehmed (1974). Islamska epigrafika u Bosni i Hercegovini: Bosanska krajina, zapadna Bosna i Hercegovina. Sarajevo: Veselin Masleša. p. 12. "ĐERZELEZOVO TURBE NA GERZOVU Na Gerzovu Polju, kojih tridesetak kilometara od Mrkonjić-Grada idući prema Šipovu, nalazi se turbe koje narodna predanja pripisuje legendarnom junaku Aliji Đerzelezu.
Norris, H. T. (1993), Islam in the Balkans : religion and society between Europe and the Arab world, Columbia, S.C.: University of South Carolina Press, p. 159, ISBN 978-0-87249-977-5, OCLC 28067651, http://books.google.rs/ djerzelez , retrieved 25. November 2011, "...They say that this is where his name originated, for Djurzelez means the warior with the mace..."engleski: '

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

http://books.google.rs/ djerzelez defter

Nedovršeni članak Alija Đerzelez koji govori o književnosti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[1] Fishta, Gjergj (4. 10. 2005). The Highland Lute (jezik: engleski). Bloomsbury Academic. ISBN 978-1-84511-118-2.

[2] "Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika". old.kons.gov.ba. Pristupljeno 12. 9. 2023.

[3] Hobdell Jackson, William Thomas; George Stade (1990). European Writers. New York: Scribner. str. 1753. ISBN 978-0-684-16594-3. Pristupljeno 24 November 2011. The first complete short story, "Put Alije Djerzeleza," was published in 1920, although two fragments, "Djerzelez u hanu" (Djerzelez at the Inn) and "Djerzelez na putu" (Djerzelez on the Road) had appeared, in issues of Knizevni jug in 1918 and 1919.

[1]

[2]

[3]