Živac odvoditelj

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Živac odvođač
(Nervus abducens)
Abducens nerve1.png
Put živca odvoditela
Brain human normal inferior view with labels en.svg
Ljudski mozak (odozdo) sa obilježenim moždanim živcima
Detalji
From abducens nucleus
Identifikatori
Gray's p.899
MeSH A08.800.800.120.030
TA A14.2.01.098
FMA 50867
Anatomska terminologija

Živac odvoditelj ili živac odvođač i nerv abducensšesti moždani živac ili šesti živac/nerv (ili skraćeno MNVI) – je somatski uzlazni (efferentni) živac, koji, kod ljudi, kontrolira pokrete pojedinačnog bočnog pravog mišića oka.[1][2][3][4]

Struktura[uredi | uredi izvor]

Klivus = nagnuta površina na velikom lobanjskom otvoru (foramen magnum), koja se sastoji od dijela tijela sfenoidne i dijela baze potiljačne kosti

Živac odvođač napušta moždano stabla na spoju mosta i produžene moždine, medijalni do līčnog živca. Da bi dopro do oka, vodi prema gore (iznad), a zatim savija naprijed (sprijeda). Na izlazu iz moždanog stabla, ovaj živac ulazi u subarahnoidni prostor. Zatim ide naviše između mosta i klivusa, a zatim probija ttvrdu moždanu opnu (dura mater) za prolaz između nje i lubanje kroz Dorellov kanal. Na vrh petroznog dijela sljepoočne kosti čini oštar zaokret naprijed za ulazak u kavernozni sinus. U kavernoznog sinusa to radi pored interne karotidnu arteriju. Zatim ulazi u orbitu kroz gornju orbitnu pukotinu i inervira bočni pravi mišić oka.

Dug tok ovog živca između moždanog stabla i oka čini ga ranjivim na ozljede na mnogim nivoima. Na primjer, prelom petroznog dijela sljepoočne kosti selektivno može oštetiti živac, kao što je aneurizma u unutarkavernoznoj karotidnoj arteriji. Masa lezija koje prolaze moždanom dolje mogu oštetiti živac razvlačenjem između mjesta kada se pojavi s mosta i mjesta gdje se zakači za petrozni dio sljepoočne kosti.

Jezgro[uredi | uredi izvor]

Osovinski presjek moždanog stabla (pons) na razini facijalne izbočine srednjeg mozga (kolikulusa)

Jezgro abducensa se nalazi u mostu, na podu četvrte komore, na nivou izbočine srednjeg mozga. Oko njeka aksoni facijalisa prave petlju, stvarajući blagu izbočinu (kolikulus lica) koja je vidljiva na dorzalnoj površini poda četvrte komore. Jezgro živca odvođača je u neposrednoj blizini srednje linije, kao i druga motorna jezgra koja kontroliraju pokrete oka ( okulomotorno i trohlearno jezgro).

Napuštajući ovo jezgro, motorni aksoni polaze ventralno i kaudalno, kroz most. Oni prolaze bočno od kortikospinalnog trakta (koji uzdužno prolazi kroz most na ovom nivou), prije izlaska iz moždanog stabla na mostno-moždinskom spoju. Centralna anatomija šestog živca predviđa (ispravno) da infarkti utiču na leđni dio mosta na nivou jezgra abducensa, što može uticati i na živac lica, proizvodeći istostranu paralize lica, zajedno sa paralizom bočnih pravih mišića. Anatomija predviđa (ispravno) da infarkti uključuju pojavu da ventralni most može uticati na šesti živac i kortikospinalni trakt istovremeno, proizvodeći paralizu bočnog pravog mišića, što je povezano s kontralateralnom hemiparezom. Ovi rijetki sindromi su od interesa prvenstveno kao koristan sažetak anatomije moždanog stabla.

Funkcija[uredi | uredi izvor]

Živac nodvođač nosi aksona tipa GSE, generalna somatska eferentna vlakna, koji inerviraju skeletni bočni pravi mišić.

Dodatne slike[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Campbell N. A. et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. 
  2. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  3. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6. 
  4. ^ Hadžiselimović R., Maslić E. (1996). Biologija 1. Sarajevo: Federecija Bosne i Hercegovine – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta. 

Dopunska literatura[uredi | uredi izvor]

  • Blumenfeld H. Neuroanatomy Through Clinical Cases. Sinauer Associates, 2002
  • Brodal A. Neurological Anatomy in Relation to Clinical Medicine, 3rd ed. Oxford University Press, 1981
  • Brodal P. The Central Nervous System, 3rded. Oxford University Press, 2004
  • Butler AB, Hodos W. Comparative Vertebrate Neuroanatomy, 2nd ed. Wiley-Interscience, 2005
  • Carpenter MB. Core Text of Neuroanatomy, 4th ed. Williams & Wilkins, 1991.
  • Kandel ER, Schwartz JH, Jessell TM. Principles of Neural Science, 4th ed. McGraw-Hill, 2000
  • Martin JH. Neuroanatomy Text and Atlas, 3rd ed. McGraw-Hill, 2003.
  • Patten J. Neurological Differential Diagnosis, 2nd ed. Springer, 1996.
  • Victor, M, Ropper, AH. Adam’s and Victor’s Principles of Neurology, 7th ed. McGraw-Hill, 2001.
  • Wilson-Pauwels L, Akesson EJ, Stewart PA. Cranial Nerves: Anatomy and Clinical Comments. Decker, 1998.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]