Ahmed ibn Fadlan

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Ambox warning blue construction.svg Trenutno se vrše izmjene na stranici.
Molimo ostale korisnike da ne uređuju sadržaj stranice dok je prikazano ovo obavještenje kako bi se izbjegao konflikt s izmjenama. Ako imate komentare i pitanja u vezi sa stranicom, koristite stranicu za razgovor.
Napomena: Ovaj šablon možete ukloniti ako nije bilo izmjena u posljednja tri dana.
Posljednju izmjenu napravio je korisnik BosnianWikiS (razgovor · doprinosi), 5. 3. 2019. u 16:35.

Ahmed ibn Fadlan (921–22) bio je arapski putopisac iz 10. vijeka.[1][2] Poznat po svojim putovanjima koje je obavljao u službi Abasidskog halife i to kao emisar koji je slan kralju Volške Bugarske kao i po djelu Risala poznatom po tome što daje detaljan opisa Volških Vikinga odnosno Varjaza, uključujući i iskaz očevidca o pogrebnoj lađi.[3]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Porijeklo[uredi | uredi izvor]

Ahmed ibn Fadlan je u dokumentima iz svog doba opisan kao Arap iako se u npr. u Enciklopedija islama od Richarda N. Frye navodi da se ništa o porijeklu ili etničkoj pripadnosti ne može sa sigurnošću utvrditi pa čak ni njegovom rođenju ili smrti.

Dokumenti iz primarnih izvora i historijski tekstovi otkrivaju da je Ahmed Ibn Fadlan bio fikhski učenjak, stručnjak za islamsku sudsku praksu i vjeru, na sudu abasidskog 18. po redu halife Al Muktadira. Iz njegovog pisanja je izvjesno da je prije nego je upućen na historijsku misiju već neko vrijeme bio u službi na sudu halife Al Muktadiru. Osim činjenice da je bio i putnik i teolog u službi abasidskog halifata, malo se ostalog zna o Ahmedu Ibn Fadlanu prije 921. godine i njegovih samostalnih putovanja.

Period izaslanstva[uredi | uredi izvor]

Ibn Fadlan je poslan iz Bagdada 921. godine da služi kao sekretar izaslanstva abasidskog halife Al Muktadira koji je poslan vazalskom vladaru Volške Bugarske, Almışu.

Diplomatska ekspedicija predvođena Susan el-Rasijom, Bagdad napušta 21. juna 921. godine. Svrha njihove misije prvenstveno je bila namjera da objasne islamski zakon nedavno preobraćenim bugarskim narodima koji žive na istočnoj obali Volge, na teritoriji sadašnje Rusije. Ti narodi su bili Volški Bugari dok se još jedna grupa tih Bugara ranije preselila na zapad u 6. vijeku, osvajajući zemlju koja danas nosi njihovo ime a koji će u periodu poslije postati kršćani. Pored toga, izaslanstvo je poslano kao odgovor na zahtjev kralja Volge kako bi im se pomoglo protiv njihovih neprijatelja Hazara. Ibn Fadlan je služio kao vjerski savjetnik i vodeći savjetnik za islamsku vjersku doktrinu i pravo.

Ahmed Ibn Fadlan i diplomatsko izaslanstvo su iskoristili uspostavljene karavanske rute prema Buhari, gradu u sadašnjem Uzbekistanu, ali umjesto da prate tu rutu sve do istoka, misija se preusmjerila prema sjeveru, na područje današnjeg sjeveroistočnog Irana. Napuštajući grad Gurgan blizu Kaspijskog mora, prešli su zemlje koje pripadaju različitim turkijskim narodima, posebno Hazarima, Turskim Ouzima na istočnoj obali Kaspijskog mora, Pečenezima na Uralu i Baškirima u centralnom dijelu Rusije, ali najveći dio vremena izaslanstva posvećen je narodu Rusu, tj. Varjazima na dijelu rutu koja je prolazila Volgom. Sve u svemu, delegacija je pokrivala područje od oko 4000 km2.[4]

Izaslanstvo Ibn Fadlana stiglo je do glavnog grada Volških Bugara 12. maja 922. godine. Kada su stigli, Ibn Fadlan je naglas pročitao pismo halife bugarskom Kanu i predao mu poklone halifata. Ibn Fadlan je na sastanku s bugarskim vladarem dostavio hgalifino pismo, ali je kritikovan zbog toga što nije dostavio i obećani novac od halife za izradu tvrđave u cilju odbrane od neprijatelja.[5]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Frye 2009, str. 8.
  2. ^ Lunde & Stone 2011, str. xiii.
  3. ^ Perry 2009: “...left a unique geo-historical and ethnographic record of the northern fringes of 10th-century Eurasia”. See also Gabriel 1999, str. 36-42.
  4. ^ Knight 2001, str. 81-82.
  5. ^ Frye 2005, Hermes 2012, str. 80-98