Aklan

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Koordinate: 11°42′N 122°22′E / 11.700°N 122.367°E / 11.700; 122.367
Aklan
Provincija
Država  Filipini
Regija Zapadna Visayas
Graniči sa Vlag Fil Antique.gif Antique
Vlag Fil Capiz.gif Capiz
Rijeka Aklan
Glavni grad Kalibo
 - Koordinate 11°42′N 122°22′E / 11.700°N 122.367°E / 11.700; 122.367
Najviša tačka
 - Položaj Nausang
 - Nadmorska visina 1.650 m
 - Koordinate 11°22′09″N 122°12′52″E / 11.36917°N 122.21444°E / 11.36917; 122.21444
Površina 1,821.42 km2
Stanovništvo 574,823 (2015.)
Gustoća 320 /km2 
Datum 25. april 1956.
Poštanski broj 5600–5616
Pozivni broj +63 (0)36

Aklan (Akean) (Aklanon izgovor: [ak'ɤan]) (aklanon: Probinsiya it Aklan; hiligajnonski: Kapuoran sang Aklan; filipinski: Lalawigan ng Aklan) je najmanja provincija na filipinskom otoku Panay u regiji Zapadna Visayas. Aklan se prostire na površini od 1.821,42 km², a broj stanovnika je 574.823 (stanje: 1. augusta 2015.) Glavni grad provincije je Kalibo. Provincija se nalazi na sjeverozapadnom dijelu otoka Panay, na jugozapadu graniči sa provincijom Antique i Capizom na istoku. Na sjeveru provincije je Sibujansko more i provincija Romblon sa nekoliko desetaka otoka.

Historija[uredi | uredi izvor]

Pretpostavlja se da je Aklan naseljen u 12. stoljeću doseljenicima sa Bornea, koji su bili predvođeni poglavicom Datu Dinagandan, trgujući sa okolnim otocima. Aklan je tako postao dio Kedatuana Madja-as. Negdje krajem 14. stoljeća, Datu Dinagandan, je premjestio sjedište i glavni grad na području današnjega Batana. Unuk Datu Kalantiawa i njegov nasljednik Datu Kalantiaw III, po predanjima i legendama, donio je niz zakonskih odredbi, danas poznatih pod imenom Kalantijev zakonik. Filipinski historičar William Henry Scott je opovrgnuo kao izmišljenu ovu teoriju o nastanku zakonika.[1][2][3][4] Ubrzo, 1437, godine završava vladavina dinastije Datu Kalantiaw, kada Datu Kalantiaw III. biva ubijen u borbi sa plemenima Datu Manduyog. Preuzimanjem vlasti Datu Manduyog, kao novi poglavica, premješta sjedište glavnog grada u Bakan (danas poznatiji kao Banga). Provincijom su dugo vladali pripadnici dinastije Datu Manduyog, sve do 1565. godine i osvajanja od strane španskog istraživača Miguela Lópeza de Legazpija, kada je čitav otok Panay pripoji Španskom kolonijalnom carstvu te provinciju nazvao El Río de Aclán. U to vrijeme sjedište poglavice Datu Kabanyag bilo je u Libacau. Za vrijeme Drugog svjetskog rata 1942. godine, otok zauzima Japanska carska vojska i drži ga sve do 1945. godine kada ga zajednički oslobađaju filipinske gerilske snage i američke vojne snage. Državnim proglasom br. 1414, potpisanim od filipinskog predsjednika Ramona Magsaysaya 25. aprila 1956. godine, Aklan se odvaja od provincije Capiz i postaje samostalna provincija.[5] Prvobitni gradovi i općini bili su: Altavas, Balete, Batan, Banga, Buruanga, Ibajay, Kalibo, Lezo, Libacao, Madalag, Malaiisch, Makato, Malinao, Nabas, Neues Washington, Numancia i Tangalan, koji su prije pripadali provinciji Capiz. Provincija je proglašena 8. novembra 1956. godine, a kao prvi guverner provincije proglašen je José Raz Menez, koji je na toj funkciji bio sve do 30. decembra 1959. godine. Prvi izabrani guverner bio je Godofredo P. Ramos i izabran je 1960. Nakon njegove ostavke i kandidiranja za filipinski kongres, funkciju je preuzeo viceguverner Virgilio S. Patricio. Nasljednik Patricia bio je od 1964. godine José B. Legaspi, koji je guverner bio od 1964-71. sa dva mandata.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Provinciji Aklan, osim dijela otoka Panay, pripada i turističko odredište otok Boracay, koji se nalazi sjeverozapadno od otoka. Najviši vrh provincije je Nausang sa nadmorskom visinom od 1.650 m, a najduža rijeka je Aklan sa dužinom od 71 km. Provicija je geografski raznolika, obale su sa bijelim pijeskom, brdovitim zaleđem i mangrovim šumama. Kroz provinciju protiče i rijeka Akean, koja zbog svojih brzaka jedinstveno izgleda.

Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]

Aklan se sastoji od 17 općina, a upravno je u jednom zakonodavnom okrugu.

Općina[a] Broj stanovnika Promjena Površina Gustoća (2015) Brgy.
(2015) (2010) km2 /km2
11°32′14″N 122°29′17″E / 11.5373°N 122.4881°E / 11.5373; 122.4881 (Altavas) Altavas 4,3% 24.619 23.919 +0,55% 109,05 230 14
11°33′23″N 122°22′47″E / 11.5564°N 122.3797°E / 11.5564; 122.3797 (Balete) Balete 5,0% 28.920 27.197 +1,18% 118,93 240 10
11°38′18″N 122°19′56″E / 11.6382°N 122.3322°E / 11.6382; 122.3322 (Banga) Banga 6,9% 39.505 38.063 +0,71% 84,53 470 30
11°35′13″N 122°29′46″E / 11.5869°N 122.4962°E / 11.5869; 122.4962 (Batan) Batan 5,6% 32.032 30.312 +1,06% 79,22 400 20
11°50′39″N 121°53′18″E / 11.8442°N 121.8884°E / 11.8442; 121.8884 (Buruanga) Buruanga 3,3% 19.003 16.962 +2,19% 88,50 210 15
11°49′06″N 122°09′54″E / 11.8184°N 122.1649°E / 11.8184; 122.1649 (Ibajay) Ibajay 8,6% 49.564 45.279 +1,74% 158,90 310 35
11°42′32″N 122°21′50″E / 11.7089°N 122.3640°E / 11.7089; 122.3640 (Kalibo) Kalibo 14,0% 80.605 74.619 +1,48% 50,75 1.600 16
11°40′04″N 122°19′43″E / 11.6679°N 122.3286°E / 11.6679; 122.3286 (Lezo) Lezo 2,6% 15.224 14.518 +0,91% 23,40 650 12
11°28′50″N 122°18′09″E / 11.4806°N 122.3024°E / 11.4806; 122.3024 (Libacao) Libacao 4,9% 28.241 28.005 +0,16% 254,98 110 24
11°31′37″N 122°18′23″E / 11.5269°N 122.3063°E / 11.5269; 122.3063 (Madalag) Madalag 3,2% 18.389 18.168 +0,23% 269,60 68 25
11°42′42″N 122°17′33″E / 11.7116°N 122.2926°E / 11.7116; 122.2926 (Makato) Makato 4,7% 27.262 25.461 +1,31% 64,60 420 18
11°54′01″N 121°54′36″E / 11.9002°N 121.9100°E / 11.9002; 121.9100 (Malay) Malay 9,2% 52.973 45.811 +2,80% 66,01 800 17
11°38′38″N 122°18′27″E / 11.6439°N 122.3076°E / 11.6439; 122.3076 (Malinao) Malinao 4,0% 23.194 24.108 −0,73% 186,01 120 23
11°49′44″N 122°05′36″E / 11.8288°N 122.0933°E / 11.8288; 122.0933 (Nabas) Nabas 6,3% 36.435 31.052 +3,09% 96,82 380 20
11°38′50″N 122°26′08″E / 11.6473°N 122.4356°E / 11.6473; 122.4356 (New Washington) New Washington 7,8% 45.007 42.112 +1,27% 66,69 670 16
11°42′21″N 122°19′41″E / 11.7058°N 122.3280°E / 11.7058; 122.3280 (Numancia) Numancia 5,6% 31.934 29.862 +1,29% 28,84 1.100 17
11°46′26″N 122°15′37″E / 11.7740°N 122.2604°E / 11.7740; 122.2604 (Tangalan) Tangalan 3,8% 21.916 20.277 +1,49% 74,59 290 15
Ukupno 574.823 535.725 +1,35% 1.821,42 320 327
 † Glavni grad provincije     Općina
  1. ^ Ikona globusa WMA button2b.png označava centar grada.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Šablon:Popis stanovništva (Filipini) Broj stanovnika u provinciji bio je po podacima popisa iz 2015. godine 574.823, što predstavlja gustoću stanovništva od 320 stanovnika/km²

Etničke grupe[uredi | uredi izvor]

Udio etničkih grupa u provinciji Alkan
Etnička grupa %
Aklanon
  
96.56
Hiligaynon
  
0.75
Tagalog
  
0.50
Kankanaey
  
0.28
Cebuano
  
0.21

Najzastupljenije etničke grupe u provinciji Aklan su Aklanon i Ati, poznati kao Negrito narod i manje poznata grupa Sulodi, koji žive u unutrašnjosti Panaya. Ostale grupe su: Hiligaynon, Karay i Capiznon.

Jezici[uredi | uredi izvor]

Najzastupljeniji jezici u provinciji su Akeanon (Aklanon Proper), Malaynon i Buruanganon. Većinski jezik je Akeanon, dok je Malaynon zastupljen u području oko Malaya i Buruanganon in Buruanga. Ostali regionalni jezici su: AtiKinaray i Capiznon.

Religija[uredi | uredi izvor]

Dominantna religija u provinciji je katoličanstvo, a velika se važnost pridaje proslavi Božića i Korizmi. Kršćanske ikone kao Sveto Dijete Cebúa (španski: Santo Niño de Cebú) su postale kuturni simboli ovih naroda. Animizam se prakticira uglavnom kod Ati naroda. Druga važnija religija je Filipinskoj nezavisnoj crkvi (Aglipayan), a opstale religije su Iglesia ni Cristo i islam.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "The Fraudulent Code of Kalantiáw". Arhivirano od originala, 18 June 2007. Pristupljeno 2007-07-09. 
  2. ^ Augusto V. de Viana (2006-09-17). "The Order of Kalantiaw? Haosiao!". The Sunday Times. Arhivirano s originala, 2007-09-15. Pristupljeno 2007-07-09.  (archived from the original Archived 2007-03-10 at the Wayback Machine. on 2007-09-15)
  3. ^ Scott, William Henry (1984). Prehispanic Source Materials for the study of Philippine History. New Day Publishers. str. 132–134. ISBN 971-10-0226-4. 
  4. ^ Agoncillo, Teodoro C. (1990) [1960]. "History of the Filipino People" (8th iz.). Quezon City: Garotech Publishing. str. 26–28. ISBN 971-8711-06-6. 
  5. ^ "Republic Act No. 1414 - An Act to Create the Province of Aklan". Chan Robles Virtual Law Library. 25 April 1956. Pristupljeno 18 March 2016.