Aklan

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Koordinate: 11°42′N 122°22′E / 11.700°N 122.367°E / 11.700; 122.367
Aklan
Provincija
Flag of Aklan.gif
Zastava
Simbol
Država  Filipini
Regija Zapadna Visayas
Graniči sa Vlag Fil Antique.gif Antique
Vlag Fil Capiz.gif Capiz
Rijeka Aklan
Glavni grad Kalibo
 - Koordinate 11°42′N 122°22′E / 11.700°N 122.367°E / 11.700; 122.367
Najviša tačka
 - Položaj Nausang
 - Nadmorska visina 1.650 m
 - Koordinate 11°22′09″N 122°12′52″E / 11.36917°N 122.21444°E / 11.36917; 122.21444
Površina 1,821.42 km2
Stanovništvo 574,823 (2015.)
Gustoća 320 /km2 
Datum 25. april 1956.
Poštanski broj 5600–5616
Pozivni broj +63 (0)36

Aklan (Akean) (Aklanon izgovor: [ak'ɤan]) (akl. Probinsiya it Aklan; hil. Kapuoran sang Aklan; fil. Lalawigan ng Aklan) je najmanja provincija na filipinskom otoku Panay u regiji Zapadna Visayas. Aklan se prostire na površini od 1.821,42 km², a broj stanovnika je 574.823 (stanje: 1. augusta 2015.) Glavni grad provincije je Kalibo. Provincija se nalazi na sjeverozapadnom dijelu otoka Panay, na jugozapadu graniči sa provincijom Antique i Capizom na istoku. Na sjeveru provincije je Sibujansko more i provincija Romblon sa nekoliko desetaka otoka.

Historija[uredi | uredi izvor]

Pretpostavlja se da je Aklan naseljen u 12. stoljeću doseljenicima sa Bornea, koji su bili predvođeni poglavicom Datu Dinagandan, trgujući sa okolnim otocima. Aklan je tako postao dio Kedatuana Madja-as. Negdje krajem 14. stoljeća, Datu Dinagandan, je premjestio sjedište i glavni grad na području današnjega Batana. Unuk Datu Kalantiawa i njegov nasljednik Datu Kalantiaw III, po predanjima i legendama, donio je niz zakonskih odredbi, danas poznatih pod imenom Kalantijev zakonik. Filipinski historičar William Henry Scott je opovrgnuo kao izmišljenu ovu teoriju o nastanku zakonika.[1][2][3][4] Ubrzo, 1437, godine završava vladavina dinastije Datu Kalantiaw, kada Datu Kalantiaw III. biva ubijen u borbi sa plemenima Datu Manduyog. Preuzimanjem vlasti Datu Manduyog, kao novi poglavica, premješta sjedište glavnog grada u Bakan (danas poznatiji kao Banga). Provincijom su dugo vladali pripadnici dinastije Datu Manduyog, sve do 1565. godine i osvajanja od strane španskog istraživača Miguela Lópeza de Legazpija, kada je čitav otok Panay pripoji Španskom kolonijalnom carstvu te provinciju nazvao El Río de Aclán. U to vrijeme sjedište poglavice Datu Kabanyag bilo je u Libacau. Za vrijeme Drugog svjetskog rata 1942. godine, otok zauzima Japanska carska vojska i drži ga sve do 1945. godine kada ga zajednički oslobađaju filipinske gerilske snage i američke vojne snage. Državnim proglasom br. 1414, potpisanim od filipinskog predsjednika Ramona Magsaysaya 25. aprila 1956. godine, Aklan se odvaja od provincije Capiz i postaje samostalna provincija.[5] Prvobitni gradovi i općini bili su: Altavas, Balete, Batan, Banga, Buruanga, Ibajay, Kalibo, Lezo, Libacao, Madalag, Malaiisch, Makato, Malinao, Nabas, Neues Washington, Numancia i Tangalan, koji su prije pripadali provinciji Capiz. Provincija je proglašena 8. novembra 1956. godine, a kao prvi guverner provincije proglašen je José Raz Menez, koji je na toj funkciji bio sve do 30. decembra 1959. godine. Prvi izabrani guverner bio je Godofredo P. Ramos i izabran je 1960. Nakon njegove ostavke i kandidiranja za filipinski kongres, funkciju je preuzeo viceguverner Virgilio S. Patricio. Nasljednik Patricia bio je od 1964. godine José B. Legaspi, koji je guverner bio od 1964-71. sa dva mandata.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Provinciji Aklan, osim dijela otoka Panay, pripada i turističko odredište otok Boracay, koji se nalazi sjeverozapadno od otoka. Najviši vrh provincije je Nausang sa nadmorskom visinom od 1.650 m, a najduža rijeka je Aklan sa dužinom od 71 km. Provicija je geografski raznolika, obale su sa bijelim pijeskom, brdovitim zaleđem i mangrovim šumama. Kroz provinciju protiče i rijeka Akean, koja zbog svojih brzaka jedinstveno izgleda.

Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]

Aklan se sastoji od 17 općina, a upravno je u jednom zakonodavnom okrugu.

Općina[a] Broj stanovnika Promjena Površina Gustoća (2015) Brgy.
(2015) (2010) km2 /km2
11°32′14″N 122°29′17″E / 11.5373°N 122.4881°E / 11.5373; 122.4881 (Altavas) Altavas 4,3% 24.619 23.919 +0,55% 109,05 230 14
11°33′23″N 122°22′47″E / 11.5564°N 122.3797°E / 11.5564; 122.3797 (Balete) Balete 5,0% 28.920 27.197 +1,18% 118,93 240 10
11°38′18″N 122°19′56″E / 11.6382°N 122.3322°E / 11.6382; 122.3322 (Banga) Banga 6,9% 39.505 38.063 +0,71% 84,53 470 30
11°35′13″N 122°29′46″E / 11.5869°N 122.4962°E / 11.5869; 122.4962 (Batan) Batan 5,6% 32.032 30.312 +1,06% 79,22 400 20
11°50′39″N 121°53′18″E / 11.8442°N 121.8884°E / 11.8442; 121.8884 (Buruanga) Buruanga 3,3% 19.003 16.962 +2,19% 88,50 210 15
11°49′06″N 122°09′54″E / 11.8184°N 122.1649°E / 11.8184; 122.1649 (Ibajay) Ibajay 8,6% 49.564 45.279 +1,74% 158,90 310 35
11°42′32″N 122°21′50″E / 11.7089°N 122.3640°E / 11.7089; 122.3640 (Kalibo) Kalibo 14,0% 80.605 74.619 +1,48% 50,75 1.600 16
11°40′04″N 122°19′43″E / 11.6679°N 122.3286°E / 11.6679; 122.3286 (Lezo) Lezo 2,6% 15.224 14.518 +0,91% 23,40 650 12
11°28′50″N 122°18′09″E / 11.4806°N 122.3024°E / 11.4806; 122.3024 (Libacao) Libacao 4,9% 28.241 28.005 +0,16% 254,98 110 24
11°31′37″N 122°18′23″E / 11.5269°N 122.3063°E / 11.5269; 122.3063 (Madalag) Madalag 3,2% 18.389 18.168 +0,23% 269,60 68 25
11°42′42″N 122°17′33″E / 11.7116°N 122.2926°E / 11.7116; 122.2926 (Makato) Makato 4,7% 27.262 25.461 +1,31% 64,60 420 18
11°54′01″N 121°54′36″E / 11.9002°N 121.9100°E / 11.9002; 121.9100 (Malay) Malay 9,2% 52.973 45.811 +2,80% 66,01 800 17
11°38′38″N 122°18′27″E / 11.6439°N 122.3076°E / 11.6439; 122.3076 (Malinao) Malinao 4,0% 23.194 24.108 −0,73% 186,01 120 23
11°49′44″N 122°05′36″E / 11.8288°N 122.0933°E / 11.8288; 122.0933 (Nabas) Nabas 6,3% 36.435 31.052 +3,09% 96,82 380 20
11°38′50″N 122°26′08″E / 11.6473°N 122.4356°E / 11.6473; 122.4356 (New Washington) New Washington 7,8% 45.007 42.112 +1,27% 66,69 670 16
11°42′21″N 122°19′41″E / 11.7058°N 122.3280°E / 11.7058; 122.3280 (Numancia) Numancia 5,6% 31.934 29.862 +1,29% 28,84 1.100 17
11°46′26″N 122°15′37″E / 11.7740°N 122.2604°E / 11.7740; 122.2604 (Tangalan) Tangalan 3,8% 21.916 20.277 +1,49% 74,59 290 15
Ukupno 574.823 535.725 +1,35% 1.821,42 320 327
 † Glavni grad provincije     Općina
  1. ^ Ikona globusa WMA button2b.png označava centar grada.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Šablon:Popis stanovništva (Filipini) Broj stanovnika u provinciji bio je po podacima popisa iz 2015. godine 574.823, što predstavlja gustoću stanovništva od 320 stanovnika/km²

Etničke grupe[uredi | uredi izvor]

Udio etničkih grupa u provinciji Alkan
Etnička grupa %
Aklanon
  
96.56
Hiligaynon
  
0.75
Tagalog
  
0.50
Kankanaey
  
0.28
Cebuano
  
0.21

Najzastupljenije etničke grupe u provinciji Aklan su Aklanon i Ati, poznati kao Negrito narod i manje poznata grupa Sulodi, koji žive u unutrašnjosti Panaya. Ostale grupe su: Hiligaynon, Karay i Capiznon.

Jezici[uredi | uredi izvor]

Najzastupljeniji jezici u provinciji su Akeanon (Aklanon Proper), Malaynon i Buruanganon. Većinski jezik je Akeanon, dok je Malaynon zastupljen u području oko Malaya i Buruanganon in Buruanga. Ostali regionalni jezici su: AtiKinaray i Capiznon.

Religija[uredi | uredi izvor]

Dominantna religija u provinciji je katoličanstvo, a velika se važnost pridaje proslavi Božića i Korizmi. Kršćanske ikone kao Sveto Dijete Cebúa (špa. Santo Niño de Cebú) su postale kuturni simboli ovih naroda. Animizam se prakticira uglavnom kod Ati naroda. Druga važnija religija je Filipinskoj nezavisnoj crkvi (Aglipayan), a opstale religije su Iglesia ni Cristo i islam.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "The Fraudulent Code of Kalantiáw". Arhivirano od originala, 18 June 2007. Pristupljeno 2007-07-09. 
  2. ^ Augusto V. de Viana (2006-09-17). "The Order of Kalantiaw? Haosiao!". The Sunday Times. Arhivirano s originala, 2007-09-15. Pristupljeno 2007-07-09.  (archived from the original Archived 2007-03-10 at the Wayback Machine. on 2007-09-15)
  3. ^ Scott, William Henry (1984). Prehispanic Source Materials for the study of Philippine History. New Day Publishers. str. 132–134. ISBN 971-10-0226-4. 
  4. ^ Agoncillo, Teodoro C. (1990) [1960]. "History of the Filipino People" (8th iz.). Quezon City: Garotech Publishing. str. 26–28. ISBN 971-8711-06-6. 
  5. ^ "Republic Act No. 1414 - An Act to Create the Province of Aklan". Chan Robles Virtual Law Library. 25 April 1956. Pristupljeno 18 March 2016.