Panay

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Za druga značenja, pogledajte Panay (čvor).
Koordinate: 11°9′N 122°29′E / 11.150°S 122.483°I / 11.150; 122.483
Panay
Ostrvo
Karta Panaya
Karta Panaya
Država  Filipini
Pokrajina Aklan
Vlag Fil Antique.gif Antique
Vlag Fil Capiz.gif Capiz
Vlag Fil Iloilo.gif Iloilo
Regija Zapadna Visaya
Planinski sistem Srednjopanayski planinski sistem
Grad Iloilo City
Rijeka Aklan
Jalaur
Iloilo
Panay
Koordinate 11°9′N 122°29′E / 11.150°S 122.483°I / 11.150; 122.483
Najviša tačka Madias
 - Nadmorska visina 2.117 m
 - Koordinate 11°23′21″N 122°09′46″E / 11.38917°S 122.16278°I / 11.38917; 122.16278
Dužina 150 km
Širina 150 km
Površina 12,297.1 km2
Stanovništvo 4,477,247 (2000)
Gustoća 904 /km2 

Panay je šesti po veličini filipinski otok, te četvrti po broju stanovnika. Otok je trouglastog oblika istočno okrenutog vrha sa dužinom i širinom od oko 130 km. Površine je 12.297,1  km² i naseljen sa oko 4.477.247 stanovnika, te pripada arhipelagu Visayas.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Na zapadnoj obali otoka u pravcu sjever-jug prostire se Srednjopanayski planinski sistem, sa najvišim vrhom Madias i nadmorskom visinom od 2117 m. Dalje, prema istoku planinski lanac prelazi u blago brežuljkaste predjele, a prema sjevernoj i istočnoj obali su velike ravnice. Na krajnjem sjeveroistoku otoka, nalazi se Bancalski zaliv sa otocima Gigantes, Calagnaan, i Sicogon. Zapadno od zaliva, na sjevernoj obali otoka nalazi se veliki Pilar zaliv. Na istoku Panaya nalazi se otok Pan de Azucar, na kome dominira Manaphaga 606 m visoko brdo. Na otoku se nalazi mnoge rijeke, kao Aklan, Jalaur, Iloilo i Panay. Na ušću Aklana kod grada Kalina, je velika riječna delta sa površinom od 250 m², nazvana Močvarno područje Kalibo. Na sjeveru otoka se prostire Sibuyan more, na sjeveroistoku je Jintolo kanal, na istoku Visayas more, na jugu Guimaras moreuz i Panayski zaliv, na zapadu se Sulu more i na sjeverozapadu Tablasov tjesnac.

Na sjeveru otoka nalaze se otoci Romblon i Masbate, kao i mali otok i turističko odredište Boracay na istoku Bantayan veliki otok Negros, a na jugu manji otok Guimaras. Sjeverozapadni poluotok Panaya je od aprila 2002. godine pod zaštitom prirode pod imenom Nacionalni park Sjeverozapadna Panay Peninsula . Drugi nacionalni park je Bulabog-Putian, u kom se nalaze bogata arheološka nalazišta.

Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]

Otok je podijeljen je na četiri provincije: Aklan, Antique, Capiz i Iloilo te 92 općine, odnosno od 2014. godine su trima općinama dodijeljeni statusi grada, tako da broj općina iznosi 93, ako se otok Caluya pribroji ovom otoku. Glavni gradovi ovih provincija su: Kalibo, San Jose de Buenavista, Roxas City i Iloilo City. Od 10. marta 1917. je Panay samostalna provincija. Sa otocima Semirara, arhipelagom Caluya, Boracay, Maniguin, Mararison, Batbatan, Binuluangan, Jintolo, Gigantes, Calagnaan, Sicogon, Anauayan i Guimaras pripada filipinskoj regiji Zapadna Visaya.

Grb Provincija Broj stanovnika
(2015) [1]
Površina
(km²)
Gustoća naseljenosti
(stan./km²)
Glavni grad Općine
(uključivo pripojene otoke)
Gradovi Položaj
Aklan 574.823 1821.42 320 Kalibo Altavas, Balete, Banga, Batan, Buruanga, Ibajay, Kalibo, Lezo, Libacao, Madalag, Makato, Malay, Malinao, Nabas, New Washington, Numancia, Tangalan, Panay Island-Aklan locator map.png
Antique Logo.png Antique 582.012 2729,17 210 San Jose de Buenavista Anini-y, Barbaza, Belison, Bugasong, Caluya,* Culasi, Hamtic, Laua-an, Libertad, Pandan, Patnongon, San Jose de Buenavista, San Remigio, Sebaste, Sibalom, Tibiao, Tobias Fornier, Valderrama Panay Island-Antique locator map.png
Capiz 761.384 2594,64 290 Roxas Cuartero, Dao, Dumalag, Dumarao, Ivisan, Jamindan, Maayon, Mambusao, Panay, Panitan, Pilar, Pontevedra, President Roxas, Sapian, Sigma, Tapaz Roxas Panay Island-Capiz locator map.png
Ph seal iloilo.png Iloilo 2.384.415 5079,17 470 Iloilo City Ajuy, Alimodian, Anilao, Badiangan, Balasan, Banate, Barotac Nuevo, Barotac Viejo, Batad, Bingawan, Cabatuan, Calinog, Carles, Concepcion, Dingle, Dueñas, Dumangas, Estancia, Guimbal, Igbaras, Janiuay, Lambunao, Leganes, Lemery, Leon, Maasin, Miagao, Mina, New Lucena, Oton, Pavia, Pototan, San Dionisio, San Enrique, San Joaquin, San Miguel, San Rafael, Santa Barbara, Sara, Tigbauan, Tubungan, Zarraga, Iloilo, Passi. Panay Island-Iloilo locator map.png

Privreda[uredi | uredi izvor]

Na otoku se uzgajaju riža, kokosovi orasi, banane, abaká, pšenica, mango, šećer i duhan. Otok je bogat mineralima i rudama zlata, srebra, bakra, manganam, uglja, hroma, magnetita, kaolin, sol.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Etničke grupe[uredi | uredi izvor]

Najzastupljenije etničke grupe su: Ati, Visayan (Aklanon, Capiznon, Caluyanon, Hiligaynon, Karaya) i Suludnon. Provinciju Capiz naseljavaju tri grupe: Aeta, nazvani lokalno Negritos, zatim potomci indonezijskog Mundo plemana i Malajci.

Jezici[uredi | uredi izvor]

Najzastupljeniji jezici u provinciji Aklan su Akeanon (Aklanon Proper), Malaynon i Buruanganon. Drugi regionalni jezici su: Hiligaynon, Ati, Kinaray i Capiznon. U južnom dijelu provincije Antique govori se Ilonggo, a na sjeveru Kinaray. U provinciji Capiz su dva lokalna jezika: Capiznon i Hiligaynon, te Igbok. Tagalog i engleski se koriste u poslovnom govoru i uglavnom su zastupljeni kao drugi jezik. U Iloilo se koristi Hiligaynon, Kinaray, Capiznon Ati, i Filipino.

Religija[uredi | uredi izvor]

Stanovnici otoka pripadaju uglavnom kršćanskoj vjeri, zatim dijelom Filipinskoj nezavisnoj crkvi (Aglipayan), protestantskoj crkvi, antitrinitarijanizmu, Baptističkoj crkvi, Iglesia ni Cristo, Kršćanskoj adventističkoj crkvi, Jehovinim svjedocima i Mormonima. U brdima su česte prirodne religije sa svećenicima nazvanih Babaylans, koji čarobnim riječima obećavaju liječenje i proriču budućnost.

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

Po otoku je nazvano nekoliko brodova američke ratne mornarice (npr. USS Panay (PR-5), u čast potopljenog broda 1937. godine od strane Japanaca u tzv. Panayskom incidentu.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]