Al Battani

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Albategnius.jpeg
Rođenje oko 858.
Harran
Smrt 929.
Qasr al-Jiss (Samara), današnji Irak
Etnicitet Arap
Polje Matematika, Astronomija, Astrologija
Uticao na Abū al-Wafā', al-Bīrūnī, Copernicus
Uticali na njega Ptolomej
Poznat po Kitāb az-Zīj, određivanju trajanja kalendarske godine

Abu'Abdulah Muhamed ibn Džabir ibn-Sinan al-Raki al-Harani as-Sabi' Al Battani (arapski: محمد بن جابر بن سنان البتاني) (Haran, danas Batani, Irak, 850. - u blizini Samare, 929.) bio je arapski[1][2][3] astronom,[4][5][6] astrolog i matematičar. Na zapadu je poznati i kao: Albategnius, Albategni ili Albatenius. Uveo je u upotrebu niz trigonometrijskih odnosa, a njegovo djelo Kitāb az-Zīj često su citirali mnogi srednjovjekovni astronomi, uključujući i Kopernika.[7]

Al-Battani se ponekad naziva i Ptolomej Arapa[8] te se smatra najvećim i najpoznatijim astronomom srednjovjekovnog islamskog svijeta.[9][10][11][12]

Život[uredi | uredi izvor]

Malo je podataka o životu al-Battānīja poznato osim o njegovom rodnom mjestu Harranu koje se nalazilo u blizini današnjeg grada Urfe (današnja jugoistočna Turska), u tadašnjoj Gornjoj Mezopotamiji, kao i slavi njegovog oca poznatog kao proizvođača naučnih instrumenata. Ibn Hallikan, islamski učenjak iz 13. vijeka izražava sumnju po pitanju njegove muslimanske vjere i ističe da njegov epitet as-Šabi sugerira moguće sabijsko porijeklo.[13][14] Neki zapadni historičari tvrde da je on imao plemenito porijeklo kao arapski princ[15] dok tradicionalni arapski biografi to ne spominju. Između 877. i 918/19, tokom tih preko četrdeset godina, Al Battani živio je u drevnom gradu Raqqa, na sjeveru centralne Sirije, bilježeći svoja astronomska promatranja. Kaže se da je umro dok se vraćao u Bagdad u tvrđavi zvanoj Kasr al-Hadr, koja je bila blizu grada Tikrita ili Samare,[16] na području današnjeg centralnog Iraka.

Astronomija[uredi | uredi izvor]

Jedno od najpoznatijih dostignuća Al-Battanija u astronomiji bilo je određivanje solarne godine u trajanju od 365 dana, 5 sati, 46 minuta i 24 sekunde, pri čemu se ta njegova računica razlikuje od za samo 2 minute i 22 sekundeod danas precizno definisanog trajanja kalendarske godine.[14]

Egipatski enciklopedista iz 12. vijeka Al-Kifti, u svojoj biografskoj historiji Ta'rīkh al-Ḥukamā, spominje doprinos al-Battanijevog napretka u astronomskom osmatranju i proračunima temeljenim na Ptolemejevom Almagestu.

Al-Battani je izmijenio neke rezultate Ptolomeja i sastavio nove tablice za Sunce i Mjesec koje su dugo prihvaćene kao autoritativne. Neka od njegovih mjerenja bila su tačnija od onih koje je Kopernik izveo mnogo vijekova kasnije, a neki to pojavu pripisuju položaju na kojem se Al-Battani nalazio a koji je bliže ekvatoru, tako da su ekliptika i Sunce, na višen položaju na na nebu te samim time manje podložni atmosferskom prelamanju. Al-Battani je primijetio da se smjer sunčeve apside, kako ju je zabilježio Ptolemej, mijenja.[17]

Napisao je djelo Opus Astronomicum koje je 1537. štampano u knjizi Kretanje zvijezda (O kretanju zvijezda) (De Motu Stellarum). Djelo su na latinski preveli Platon Tiburtin i Melanchthon. Izvorni rukopis se čuva u Vatikanu.

Al-Battani je ponovno izračunao otklon ekliptike, nove vrijednosti za precesiju ravnodnevnice, dužinu godine i izradio zvjezdani katalog, kao i znamenite astronomske table Sabejske tabele (Kitāb al-Zīdž ili al-Zīdž al-Sābī). S tim tabelama je poboljšao Ptolomejeve izračune. Poboljšao je proračune Mjesečeve putanje i još nekoliko planeta. Predvidio je pomrčine Sunca i izdao vlastite teorije o pomrčini Mjeseca. Njegov kompendij astronomskih tablica je 1116. preveden na latinski, a u 13. vijeku na španski. Zidž je oko godine 1140. na latinski preveo Platon iz Tivolija.

Matematika[uredi | uredi izvor]

U matematici je uveo upotrebu sinusa, vjerovatno nezavisno od Aryabhate I. Njegovo djelo sugerira da arapski pisci nisu sami prepisivali, nego su donosili i vlastite rezultate, dobro ovladavši drevnim grčkim i istočnjačkim metodama. Prenošao je niz trigonometrijskih izraza, kao što su :

Također je riješio jednačinu sin x = a cos x i otkrio jednačinu:

koji je aproksimacija sinusa oko tačke 0. Našao je druge trigonometrijske formule, kao npr.:

Koristio je al-Marvazijeve zamisli o tangentama i s njima razvio jednačine za izračun tangensa i kotangensa, s pomoću kojih je izradio tablice. Značajno je doprinio sfernoj trigonometriji.

Priznanja[uredi | uredi izvor]

Po njemu je imenovan krater Albatani (Albategnius) na Mjesecu.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ C.A., Nallino. "al-BATTĀNĪ" (jezik: engleski). Brill. doi:10.1163/1573-3912_islam_sim_1289. Cite journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. ^ "Al-Battānī | Arab astronomer and mathematician". Encyclopedia Britannica (jezik: engleski).
  3. ^ "Al-Battani - Oxford Reference" (jezik: engleski).
  4. ^ C.A., Nallino. "al-BATTĀNĪ" (jezik: engleski). Brill. doi:10.1163/1573-3912_islam_sim_1289. Cite journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  5. ^ "Al-Battānī | Arab astronomer and mathematician". Encyclopedia Britannica (jezik: engleski).
  6. ^ "Al-Battani - Oxford Reference" (jezik: engleski).
  7. ^ Hartner, Willy (1970–80). "Al-Battānī, Abū ʿAbd Allāh Muḥammad Ibn Jābir Ibn Sinān al-Raqqī al-Ḥarrānī al–Ṣābi". Dictionary of Scientific Biography. New York: Charles Scribner's Sons. ISBN 978-0-684-10114-9.
  8. ^ Barlow, Peter; Kater, Henry; Herschel, Sir John Frederick William (1856). The Encyclopaedia of Astronomy: Comprising Plane Astronomy. R. Griffin. p. 494.
  9. ^ Schlager, Neil; Lauer, Josh (2001). Science and Its Times: 700-1449. Gale Group. p. 291.
  10. ^ Griffin, Rosarii (2006). Education in the Muslim World: different perspectives. Symposium Books Ltd. p. 31.
  11. ^ Angelo, Joseph A. (2014). Encyclopedia of Space and Astronomy. Infobase Publishing. p. 78.
  12. ^ Ben-Menaḥem, Ari (2009). Historical Encyclopedia of Natural and Mathematical Sciences. Springer Science & Business Media. p. 541.
  13. ^ Khallikān (ibn) 1868, str. 317.
  14. ^ a b O'Connor, John J.; Robertson, Edmund F., "Al Battani", MacTutor History of Mathematics archive, University of St Andrews.
  15. ^ Šablon:Cite EB1911
  16. ^ Khallikan (ibn) 1868, str. 317.
  17. ^ Singer, Charles Joseph (1997). A short history of science to the nineteenth century. Courier Dover Publications. str. 135. ISBN 978-0-486-29887-0.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]