Aplikativni softver

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[mrtav link]GNU Image Manipulation Program (GIMP), verzije 2.10, besplatan softver

Aplikativni softver je podgrupa računarskog softvera koja se bavi izvršavanjem tačno određenih zadataka. Sistemski softver je zadužen da omogući rad svih računarskih dijelova, izvršni softver iskorištava hardverske računarske dijelove da bi izvršavao neki određeni zadatak. Primjeri aplikativnog softvera uključuju programe za obradu teksta, proračunske table, računovodstvenu aplikaciju, web preglednik, klijent za e-poštu, multimedijalni izvođač, preglednik datoteka ili uređivač fotografija.[1]

Terminologija[uredi | uredi izvor]

U informatici aplikacija (na engleskom često skraćeno i app), aplikativni program ili softverska aplikacija jest računarski program dizajniran da pomogne korisnicima u obavljanju neke aktivnosti. Aplikacija se tako razlikuje od operativnog sistema (koji pokreće računar), uslužnog programa (koji obavlja poslove održavanja ili opće namjene) i alata za programiranje.[2]

Razlika između sistemskog softvera poput operativnih sistema i aplikativnog softvera nije uvijek jasna i predmet je polemika.[3] Na primjer, jedno od ključnih pitanja u antitrust slučaju Sjedinjene Države protiv Microsofta je bila raspravo o tome je li Microsoftov web preglednik Internet Explorer dio operativnog sistema ili odvojena aplikacija.

Kao još jedan primjer, kontroverza oko imenovanja GNU/Linux dijelom je uzrokovana neslaganjem oko Linux kernela i operativnih sistema izgrađenih preko tog kernela. U nekim vrstama ugrađenih sistema, aplikativni softver i softver operativnog sistema može biti istovjetan sa aspekta korisnika kao što su softveri u videorekorderima ili mikrovalnim pećima.

Klasifikacija[uredi | uredi izvor]

Softverske aplikacije klasificiraju se i s obzirom na programski jezik na kojem je izvorni kod napisan ili izvršen, te s obzirom na njihovu svrhu i rezultate.

Po pravu korištenja[uredi | uredi izvor]

Aplikativni softver obično ima dvije glavne klase:

Vlasnički softver je zaštićen autorskim pravima, a licenca za softver daje ograničena prava korišćenja.

Slobodan softver otvorenog koda se može pokrenuti, distribuirati, prodavati za bilo koju svrhu.

Po programskom jeziku[uredi | uredi izvor]

Nakon pojave weba, pojavila se važna razlika između web aplikacija — napisanih u HTML-u, JavaScript-u i drugim web tehnologijama i obično zahtijevaju računar na kojem se izvodi bude u mreži i imaju internet preglednik — u odnosu na tradicionalne izvorne aplikacije. Iako se web aplikacije znatno više koriste za neke namjene posebno na pametnim telefonima i tabletima, i dalje izvorne aplikacije imaju prednosti u odnosu na web aplikacije. To ne znači da će nužno web ili izvorne aplikacije nestati, ili zamijeniti jedni druge, jer se one mogu nadopunjavati, pa čak i integrirati.[4][5][6]

Prema namjeni[uredi | uredi izvor]

Aplikativni softver se može i tržišno klasificirati tako da se gleda kao horizontalni ili vertikalni.[7][8] Horizontalne aplikacije su popularnije i rasprostranjenije, jer su opće namjene, na primjer, obrađivači teksta ili baze podataka. Vertikalne aplikacije su visoko specijalizirani proizvodi, dizajnirani za određenu vrstu industrije ili posao, ili odjel unutar organizacije.

Postoji mnogo vrsta aplikativnog softvera:[9]

[mrtav link]LibreOffice Writer, softver otvorenog koda, uređivač teksta koji je sastavni dio LibreOffice (na Linux Mint)
  • Paket aplikacija se sastoji od više aplikacija povezanih u paketu. Obično imaju povezane funkcije, mogućnosti i korisnički interfejs i mogu biti u mogućnosti međusobno komunicirati, npr. otvarati datoteke drugih. Poslovne aplikacije često dolaze u paketu, npr. Microsoft Office, LibreOffice i iWork, koji objedinjuju programe za obradu teksta, proračunske tabele itd. Također, postoje i paketi softvera i za druge svrhe npr. grafiku (Adobe Creative Cloud) itd.
  • Enterprise softver rješava potrebe procesa i protoka podataka u jednoj organizaciji, obično većoj, kroz nekoliko odjela. Primjeri uključuju sisteme planiranja poslovnih resursa, sistema upravljanja odnosima sa klijentima (CRM) i softver za upravljanje lancem dobavljača.
  • Enterprise infrastrukturni softver pruža zajedničke mogućnosti potrebne za podršku poslovnim softverskim sistemima. (Primjeri uključuju baze podataka, server e-pošte i sisteme za upravljanje računarskim mrežama i sigurnošću.)
  • Aplikativna platforma kao usluga (aPaaS) jest usluga računarstva u oblaku koja nudi okruženje za razvoj i implementaciju aplikativne usluge.
  • Softver IT stručnjaka omogućava korisnicima da stvaraju i upravljaju informacijama, često za pojedinačne projekte unutar odjeljenja, za razliku od upravljanja preduzećem. Primjeri uključuju upravljanje vremenom, upravljanje resursima, analitičke, kolaborativne i dokumentacijske alate.
  • Softver za pristup sadržaju uglavnom se koristi za pristup sadržaju bez uređivanja, ali može uključivati softver koji omogućava uređivanje sadržaja. Takav softver rješava potrebe pojedinaca i grupa za konzumiranjem digitalnog multimedijalnog sadržaja. Primjeri su media izvođači, internet preglednici.
  • Obrazovni softver je prilagođen za korištenje u obrazovnim ustanovama koje koriste nastavnici ili studenti. Na primjer, može davati testove, pratiti napredak kroz materijal ili uključivati mogućnosti saradnje.
  • Softver za simulaciju simulira fizičke ili apstraktne sisteme za potrebe istraživanja, obuke ili zabave.
  • Softver za inženjering proizvoda koristi se u razvoju hardverskih i softverskih proizvoda. To uključuje kompjuterski potpomognut dizajn (CAD), računarski potpomognut inženjering (CAE), alate za uređivanje i kompajliranje programskog jezika, integrisana razvojna okruženja.
  • Softver za zabavu se može odnositi na videoigre, programe za prikazivanje filmova ili reprodukciju snimljene muzike i druge vidove zabave.

Softver za informacijske radnike[uredi | uredi izvor]

Softver za zabavu[uredi | uredi izvor]

Obrazovni softver[uredi | uredi izvor]

  • Upravljanje učionicama
  • Softver za referenciranje
  • Enciklopedijski softver

Infrastrukturni softver[uredi | uredi izvor]

  • Softver za praćenje toka rada u poslu (workflow)
  • Sistem upravljanja bazama podataka (DBMS)
  • Softver za upravljanje digitalnom imovinom (DAM)
  • Softver za upravljanje dokumentima
  • Geografski informacioni sistem (GIS)

Softver za simulaciju[uredi | uredi izvor]

Softver za razvoj medija[uredi | uredi izvor]

Softver za inženjering proizvoda[uredi | uredi izvor]

Softverski inženjering[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Application software". PC Magazine. Ziff Davis.
  2. ^ Ceruzzi, Paul E. (2000). A History of Modern Computing. Cambridge, Massachusetts: MIT Press. ISBN 0-262-03255-4.
  3. ^ Ulrich, William. "Application Package Software: The Promise Vs. Reality". Cutter Consortium.
  4. ^ Gassée, Jean-Louis (17. 9. 2012). "The Silly Web vs. Native Apps Debate". The Silly Web vs. Native Apps Debate. Arhivirano s originala, 15. 4. 2016. Pristupljeno 14. 7. 2013.
  5. ^ Frechette, Casey (11. 4. 2013). "What journalists need to know about the difference between Web apps and native apps". Poynter. Pristupljeno 4. 1. 2017.
  6. ^ Valums, Andrew (10. 2. 2010). "Web apps vs desktop apps". valums.com. Arhivirano s originala, 2. 4. 2013. Pristupljeno 14. 7. 2013.
  7. ^ "What Is a Horizontal Application?".
  8. ^ "What Are Horizontal Services?". Arhivirano s originala, 31. 10. 2013.
  9. ^ "What is Application Software & Its Types | eduCBA". eduCBA. 21. 12. 2015. Pristupljeno 24. 3. 2017.