Blagovijest

Blagovijest ili Navještenje Gospodinovo (latinski: Annuntiatio Domini) je biblijski novozavjetni događaj u kojemu je arkanđeo Gabrijel navijestio Svetoj Mariji njezino bezgrešno začeće Isusa po Duhu Svetom. To je ujedno i kršćanski blagdan kojim se obilježava taj događaj. Slavi se 25. marta devet mjeseci (trajanje trudnoće) prije Božića. Ponekad se slavi kasnije, ako pada na Cvjetnicu ili na svagdan u Velikom tjednu prije Uskrsa. Slavi se u korizmi, čime se naglašava radost zbog začeća, ali i žalost zbog Isusove muke. Na Blagovijest se obilježava i Dan svetosti života. Time su bili impresionirani i čuveni slikari, kao što su Fra Angelico, Leonardo da Vinci, Sandro Botticelli i Matthias Grünewald. Dan kada je Marija zanijela Isusa (25. mart) se kod kršćana svake godine slavi kao praznik Blagovijesti.^[1]^[2] Blagovjest Marije se spominje u Evanđelju po Luki 1:26-38.

Etimologija

Grčka riječ εὐαγγέλιον (euangélion: "dobra vijest"), od εὖ (eû: "dobro") + άγγελος (ángelos: "glasnik", "vijest"), s odgovarajućima glagolom εὐαγγελίζομαι (euangelízomai: "javljati dobru vijest"),^[3] kalkirana je u staroslavenskom kao благовѣщение (blagověštenie), s glagolom благовѣстити (blagověstiti).^[4]^[5] Na srednjojužnoslavenskom govornom području od 14. stoljeća javlja se varijanta благовѣсть (blagověstь) kao naziv za blagdan,^[6]^[7] oblik vjerojatno izveden iz staroslavenskog glagola,^[8] te od kojeg potječe i suvremeni suvremeni hrvatski Blȁgovijēst.

Islam

Blagoslov (arapski: البشارة) – muštuluk – je riječ koja znači dobru vijest; u islamskoj religijskoj terminologiji znači da je melek Đebrail prvi obavjestio Mejremu o rođenju Ise i o njegovom imenu. Ovaj događaj je poznat i kao Blagovijest Mejreme. Ovaj događaj zauzima posebno mjesto u Kuran'u između Âl-i Imrân sure 45. i 51. ajeta te Merjem sure 16. i 26. ajeta. Za razliku od Kršćana blagovjest u islamu ne uključuje rođenje Sina Božijeg, već je Allah svojim uputama poslao Isu da upozori ljude kao pejgamber.

U islamskoj terminologiji Blagovijest znači Isin tevratu, muštuluk, dobre vijesti i razloge vjerovanja koja donosi islamski pejgamber Muhammed. Lijepa riječ i blagovjest znače muštuluk.

Također pogledajte

Reference

↑ Slovenska mitologija – enciklopedijski rječnik.
↑ Katolički kalendar, 2015.
↑ Senc, Stjepan (1991) [1910]. Grčko-hrvatski rječnik. Zagreb: Naprijed.
↑ Цейтлин, Р. М.; Вечерка, Р.; Благова, Э., ured. (1994). Старославянский словарь (по рукописям Х—ХІ веков). Москва: Русский язык. str. 85–86.
↑ Havlová, Eva, ured. (1989). Etymologický slovník jazyka staroslověnského. 1: Úvod, zkratky / A – blagъ. Praha: Academia. str. 64.
↑ Daničić, Đuro, ured. (1880–1882). Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika. Dio I: A—češula. Zagreb: JAZU. str. 421.CS1 održavanje: format datuma (link)
↑ Miklosich, Fr., ured. (1858). Monumenta serbica spectantia historiam Serbiae Bosnae Ragusii. Viennae: apud Guilelmum Barumüller. str. 229. мисеца марта двадесети петь дань на благовиесть
↑ Лома, Александар, ured. (2023). Етимолошки речник српског језика. Свеска 4: БЛ–БЉ. Београд: САНУ. str. 46–49.

[1] Slovenska mitologija – enciklopedijski rječnik.

[2] Katolički kalendar, 2015.

[3] Senc, Stjepan (1991) [1910]. Grčko-hrvatski rječnik. Zagreb: Naprijed.

[4] Цейтлин, Р. М.; Вечерка, Р.; Благова, Э., ured. (1994). Старославянский словарь (по рукописям Х—ХІ веков). Москва: Русский язык. str. 85–86.

[5] Havlová, Eva, ured. (1989). Etymologický slovník jazyka staroslověnského. 1: Úvod, zkratky / A – blagъ. Praha: Academia. str. 64.

[6] Daničić, Đuro, ured. (1880–1882). Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika. Dio I: A—češula. Zagreb: JAZU. str. 421.CS1 održavanje: format datuma (link)

[7] Miklosich, Fr., ured. (1858). Monumenta serbica spectantia historiam Serbiae Bosnae Ragusii. Viennae: apud Guilelmum Barumüller. str. 229. мисеца марта двадесети петь дань на благовиесть

[8] Лома, Александар, ured. (2023). Етимолошки речник српског језика. Свеска 4: БЛ–БЉ. Београд: САНУ. str. 46–49.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]