Crkva svetog Ante Padovanskog u Bihaću

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Crkva sv.Antuna Padovanskog katolička je crkva u Banjalučkoj biskupiji i nalazi se u Bihaću, Bosna i Hercegovina. Ova crkva je posebna specifičnost Bihaća jer se u njemu nalaze tri katoličke crkve posvećene svetom Antunu Padovanskom.

Prva crkva[uredi | uredi izvor]

Prva crkva podignuta je 1266. godine kao gradska crkva pod upravom dominikanaca. Crkva je rađena u gotskom stilu. Uz crkvu nalazio se i samostan. U crkvi su se nalazili grobovi, uglavnom pripadnika hrvatskog plemstva. Godine 1592. crkva je pretvorena u džamiju, pod imenom Fethija (Osvojena). Posmrtni ostaci plemstva su prebačeni pored džamije a nadgrobne ploče ugrađene u pod i prebačene 1894. godine u Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Objekat džamije (crkve sv. Antuna), zajedno sa nadgrobnim pločama proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. [1]

Druga crkva[uredi | uredi izvor]

Gradnja nove crkve sv. Ante u Bihaću odvijala se u nekoliko faza. U prvoj fazi, nova crkve sa zvonikom podignuta je na mjestu Žabela, u samom gradu. Gradnja se završila 1891. godine. Posmrtni ostaci hrvatskih velikaša su sa prostora kod prve crkve (džamije) prebačani u posebno izrađenu grobnicu, smještenu 50 metara kod druge crkve.

U drugoj fazi, 1899. godine, crkva je produžava za 11 m i dograđeno novo polukružno svetište. Restauracija crkve je završena 1913. U trećoj fazi od 1938. do 1941 godine, ponovo je proširena i dozidan toranj. Godine 1941, tadašnja ustaška vlast naređuje da se do temelja poruši pravoslavna crkva i da se materijal sa nje iskoristi za proširivanje objekta katoličke crkve i doziđivanje tornja.

Saveznički avioni su 1943. godine bombardirali Bihać. Među uništenim objektima nalazila se i crkva sv. Ante, od koje je, do današnjih dana, ostao sačuvan samo toranj i dio zidova. Zajedno sa grobnicom bihaćkog plemstva (grobnica hrvatskih velikaša) proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. [2]

Treća crkva[uredi | uredi izvor]

Danas u Bihaću postoji i treća crkva sv. Ante (župna) koja je izgrađena 1972. godine. To je crkva koja i danas služi za potrebe župljana grada Bihaća. Oktogonalnog je oblika. Na zvoniku se nalaze tri zvona. Godine 1977. u crkvu je postavljen križni put (terakota), te nešto kasnije bronzani kipovi. U ratu 1992-1995. godine crkva pretrpjela je oštećenja.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Radoslav Lopašić, Bihać i Bihaćka krajina, Zagreb 1890.
  • Ferdo Šišić, Vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić i njegovo doba, Zagreb, 1902
  • Ćiro Truhelka, Sredovječni spomenici Bosanske Hrvatske, Hrvatsko kolo XXIII, Zagreb, 1942.
  • Marko Vego, Crkva sv. Ante (Fethija džamija), Naše starine, str. 255-268, 1954.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Džamija Fethija". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 11. 2016. 
  2. ^ "Crkva sv. Ante". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 11. 2016. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]