Trastámara

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Dinastija Trastámara)
Trastámara
DržaveKastilja i Leon, Aragonija, Napulj, Sicilija, Navara, Majorka, Valencija
Roditeljska dinastijaAnskaridi (vanbračno)
OsnivačHenrik II, kralj Kastilje
Posljednji vladarIvana, kraljica Kastilje
Posljednji muški članFranjo, 3. vojvoda od Segorbe
Posljednji članAna Aragonska
Osnovana1366.
Izumrla1637.

Dinastija Trastámara je bila kraljevska dinastija porijeklom sa Pirinejskog poluotoka, čiji su članovi vladali Kastiljom od 1369. do 1504. godine, Aragonijom od 1412. do 1516. godine, Navarrom od 1425. do 1516. godine, te Napuljem od 1458. do 1501. godine.

Porijeklo[uredi | uredi izvor]

Dinastija je dobila ime po tituli grofa od Trastámare, koju je nosio Henrik II, kralj Kastilje, prije nego je 1369. dospio na prijestolje nakon građanskog rata koji se završio smrću njegovog brata Petra. Henrik II je bio vanbračni brat kralja Petra s očeve strane, te je dinastija Trastámara tako vanbračni ogranak Burgundske dinastije.

Vladavina[uredi | uredi izvor]

Glavna karakteristika svih članova ove dinastije je ponovno jačanje monarhističkog autoriteta i ekonomski razvoj koji je podsticala buržoazija. Smatraju se jednom od prvih autoritarnih monarhija. Uspjeli su da uvedu evropsku diplomatiju u Kastilju, modernizujući je i pretvorivši je u silu sposobnu da nametne svoju hegemoniju na Iberijsko poluostrvo.

Dinastija Trastamara je okupirala aragonsko prijestolje putem Dogovora iz Kaspe, 1412. godine. Ovim sporazumom se završila borba oko prijestolja, nastala nakon smrti kralja Martina, 1410. godine.

Izumiranje[uredi | uredi izvor]

Nasljednik mlađeg ogranka dinastije, Ferdinand II, kralj Aragonije, oženio je nasljednicu starijeg ogranka dinastije, Izabelu I, kraljicu Kastilje. Oni su imali četiri kćeri i jednoga sina koji ih nije nadživio, pa je posljednji vladar ove dinastije bila njihova kćerka Ivana, kraljica Kastilje i Aragonije. Pošto se udala za Filipa IV, vojvodu Burgundije, španska prijestolja nakon njene smrti 1555. godine zauzima austrijska dinastija Habsburg.

Dinastija je opstala sve do 1637. godine u vidu potomaka infanta Henrika, trećeg sina aragonskog kralja Ferdinand I, kralj Aragonije. Posljednji muški član dinastije bio je Henrikov praunuk, Franjo, 3. vojvoda od Segorbe, čija je smrt 1575. godine osudila dinastiju na izumiranje. Trastámare su u potpunosti izumrle smrću Franjine sestre Ane 1637. godine.

Porodično stablo[uredi | uredi izvor]

 
 
 
 
 
 
Henrik II,
kralj Kastilje
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Ivan I,
kralj Kastilje
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Henrik III,
kralj Kastilje
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Ferdinand I,
kralj Aragonije
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Ivan II,
kralj Kastilje
 
 
 
 
 
 
Ivan II,
kralj Aragonije
 
 
 
 
 
 
 
 
Alfons V,
kralj Aragonije
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Izabela I,
kraljica Kastilje
 
Ferdinand II,
kralj Aragonije
 
Karlo IV,
kralj Navare
 
Blanka II,
kraljica Navare
 
Eleonora,
kraljica Navare
 
Ferdinand I,
kralj Napulja
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Ivana,
kraljica Kastilje i Aragonije
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Alfons II,
kralj Napulja
 
Fridrik,
kralj Napulja
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Ferdinand II,
kralj Napulja
 
 
 


Prethodnik:
Anskaridi
Kraljevska dinastija Kastilje
1369-1555
Nasljednik:
Habsburg
Prethodnik:
Barcelona
Kraljevska dinastija
Aragonije
i Sicilije

1412-1555
Prethodnik:
Valois
(Capet)
Kraljevska dinastija Napulja
1504-1555
Kraljevska dinastija Napulja
1442-1501
Nasljednik:
Valois
(Capet)


Prethodnik:
Évreux
(Capet)
Kraljevska dinastija Navare
1441-1479
Nasljednik:
Foix