Domaći vrabac

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Obični vrabac
Status zaštite: Sigurni
Passer domesticus
Passer domesticus
Sistematika
CarstvoAnimalia
KoljenoChordata
PotkoljenoVertebrata
RazredAves
RedPasseriformes
Linné, 1758.
PodredPasseri
PorodicaPasseridae
Illiger, 1811.
RodPasser
VrstaP. domesticus
Dvojno ime
Passer domesticus
Linnaeus, 1758.
Rasprostranjenost domaćeg vrapca .mw-parser-output .legend{page-break-inside:avoid;break-inside:avoid-column}.mw-parser-output .legend-color{display:inline-block;min-width:1.25em;height:1.25em;line-height:1.25;margin:1px 0;text-align:center;border:1px solid black;background-color:transparent;color:black}.mw-parser-output .legend-text{}   Prirodno stanište .mw-parser-output .legend{page-break-inside:avoid;break-inside:avoid-column}.mw-parser-output .legend-color{display:inline-block;min-width:1.25em;height:1.25em;line-height:1.25;margin:1px 0;text-align:center;border:1px solid black;background-color:transparent;color:black}.mw-parser-output .legend-text{}   Uveden u stanište
Rasprostranjenost domaćeg vrapca
  Prirodno stanište
  Uveden u stanište
Rodovi
Sinonimi
vrabac (općenito ime za običnog vrapca)
Vrabac
Passer domesticus domesticus

Domaći vrabac[uredi | uredi izvor]

Domaći vrabac je ptica pjevica iz porodice vrabaca. Ptica je naseljena u Evropi i Aziji, a u drugim kontinentima ptica je donešena. U većini zemalja se zove i vrabac pokućar. U Americi ga zovu engleski vrabac, da ga razlikuju od autohtone američke vrste.

Čovjek je namjerno ili slučajno ubijao vrapce na mnogim kontinentima, osim Evrope i Azije, a istrijebljeni su u Australiji, Novom Zelandu, u dva dijela Amerike i u Subsaharskoj Africi, ali su kasnije uvedeni u stanište.

Evropski vrapci su se između 1850. i 1875. donosili u gradove SAD-a da se smanji broj štetočina, ali je kasno otkrivena greška, te su smatrani štetočinama sve do 1883. god.

Opis mužjaka[uredi | uredi izvor]

Mužjak ima plavkasto sivo tjeme i zatiljak oivičen kestenjasto smeđim poljem koje počinje kod očiju i završava na zatiljku. Obrazi su svjetlo sivi do bjelkasti. Prsa i trbuh su pepeljasto sivi, a podvoljak, grlo i kljun su crne boje. Leđa su smeđa s uzdužnim crnim prugama. U jesen nakon mitarenja crni dio na podvoljku može biti prekriveno svjetlijim rubovima novog perja. Ljeti je mužjaku kljun plavo-crn, a noge smeđe boje. U hladnijim područjima, mužjak ima blijedo perje sa žućkasto-smeđim kljunom.

Opis ženke[uredi | uredi izvor]

Opis mladunaca[uredi | uredi izvor]

Prehrana[uredi | uredi izvor]

Domaći vrabac se hrani insektima, uglavnom manjim leptirima, a u proljeće vrapci se hrane nektarom iz cvijeća žute boje.

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

  • Domaći vrabac je simbol Beograda.
  • U blizini Mostara postoji naselje Vrapčići.
  • U Holandiji vrapci se smatraju ugroženim, ali su tamo, nakon kosa, najrasprostranjeniji.

Vrste vrabaca[uredi | uredi izvor]

Domesticus grupa

  • Passer domesticus domesticus Linnaeus, 1758.
  • Passer domesticus biblicus (E. Hartert, 1904.)
  • Passer domesticus tingiatus (Loche, 1867.)
  • Passer domesticus mayaudi (Kumerloeve, 1969.)
  • Passer domesticus niloticus (Nicoll i Bonhote, 1909.)
  • Passer domesticus persicus (Zarudny i Kudashev, 1916.)
  • Passer domesticus balearoibericus (Jordans, 1923.)

Indicus grupa

  • Passer domesticus rufidorsalis (C. L. Brehm, 1855.)
  • Passer domesticus indicus (Jardine i Selby, 1835.)
  • Passer domesticus hufufae (Ticehurst i Cheesman, 1924.)
  • Passer domesticus hyrcanus (Zarudny i Kudashev, 1916.)
  • Passer domesticus bactrianus (Zarudny i Kudashev, 1916.)
  • Passer domesticus parkini (Whistler, 1920.)

Životni vijek[uredi | uredi izvor]

Spolno zreli vrapci uglavnom dožive 1,5 do 2,3 god., no ako se računaju i mladi vrapci, tada je prosječni životni vijek tek 9 mjeseci. Pomoću prstenovanja obilježeno je da na slobodi domaći vrapci dožive oko 14 god. na slobodi, a u zatočeništvu dožive i do 23 god.

Projekti[uredi | uredi izvor]