Duša

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Duša je, prema mnogim religioznim i filozofskim tradicijama, nematerijalna komponenta čovjekova života, tj. unutarnji princip tijela.

U Analitičkoj psihologiji[uredi | uredi izvor]

Termin duša (Anima) našao je posebno mjesto u dijalektici analitičke psihologije. Carl Gustav Jung je pod pojmom Anima smatrao psihološku funkciju veze između svjesnog i nesvjesnog. Anima (Anima Mundi = Duša Svijeta) je jedna iskonska slika kolektivno nesvjesnog. Ona predstavlja nesvjesnu žensku figuru koja kompenzira mušku svijest, kao što animus (duh) predstavlja nesvjesnu mušku figuru koja kompenzira svijest kod žena. Anima i Animus općenito perzonificiraju nesvjesno, oni se kao arhetipske figure mogu preobražavati poprimajući različite oblike. U svom religioznom aspektu Anima i Animus (Duša i Duh) predstavljaju psihičku cjelovitost i potpunost koju je Jung označio kao Vlastitost (Selbst). Vlastitost je jedna (idealna, duhovna) količina koja u sebi obuhvata i svjesno ja, pa je stoga izraziva samo u paradoksima.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Discourse-into-the-night.jpg Nedovršeni članak Duša koji govori o filozofiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.