Idi na sadržaj

Enver Kazaz

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Enver Kazaz
Rođenje (1962-01-15) 15. januar 1962 (63 godine)
Kamenica, NR Bosna i Hercegovina, FNRJ
Zanimanjehistoričar književnosti, književni kritičar, pjesnik i publicist
Godine aktivnosti1991-danas

Enver Kazaz (15. januara 1962) bosanskohercegovački je historičar književnosti, književni kritičar, pjesnik i publicist.[1][2]

Biografija

[uredi | uredi izvor]

Rođen je 15. januara 1962. u Kamenici, općina Ilijaš. Završio je studij na Odsjeku za južnoslavenske književnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu 1985. Pohađao je postdiplomski studij na Filološkom fakultetu u Beogradu, gdje je odbranio magistarski rad pod nazivom: "Poezija Muse Ćazima Ćatića – književno naslijeđe i duh moderne" 1991.[3] Doktorsku disertaciju pod nazivom: "Bošnjački roman XX vijeka" odbranio je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 2000.[4][5] Radio je u Institutu za književnost u Sarajevu u periodu 1986-92.[6] Na Odsjeku za književnosti naroda BiH Filozofskog fakulteta u Sarajevu radi od 1996. Profesor je za područja bosanskohercegovačke i hrvatske književnosti i komparativne južne slavistike.[7] Tokom 2005. godine bio je gostujući profesor na Institutu za zapadnu i južnu slavistiku Univerziteta u Varšavi.

Enver Kazaz bavi se književnom historijom, književnom kritikom i političkom publicistikom. Objavio je i priredio veći broj knjiga, radova, ogleda i studija u brojnim časopisima i zbornicima (Izraz, Lica,[6] Život, Diwan, Sarajevske sveske, Bosna franciscana). Bio je glavni urednik u izdavačkoj kući Zoro te pokretač i glavni urednik časopisa Lica, kao i član redakcije časopisa Književna revija i časopisa Sarajevske sveske. Član je P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine. Učestvovao je na više međunarodnih naučnih skupova kao i u radu niza naučnih skupova organiziranih u BiH.

Istaknuti je lijevo orjentisani društveni i politički komentator i aktivista.[8][9][10] Godine 2017. potpisao je Dekleraciju o zajedničkom jeziku.[11]

Književnohistorijske studije i eseji prevedeni su mu na nekoliko jezika: engleski, njemački, poljski, mađarski i bugarski i uvršteni u više međunarodnih naučnih zbornika. Uvršten je u Antologiju bošnjačkog eseja, koju je za izdavačku kuću Alef  priredio Alija Isaković i antologiju Velika knjiga lirske poezije Bosne i hercegovine, Crne gore, Hrvatske i Srbije od početaka do danas (2025.), koju je priredio Slobodan Blagojević.

Posebna izdanja

[uredi | uredi izvor]
  • Musa Ćazim Ćatić – književno naslijeđe i duh moderne, Centar za kulturu i obrazovanje, Tešanj, 1997.
  • Morfologija palimpsesta, Centar za kulturu i obrazovanje, Tešanj, 1999.
  • Antologija BH priče (koautori Ivan Lovrenović i Nikola Kovač,) Alef, Sarajevo, 2000.
  • Bošnjački roman XX vijeka, Naklada Zoro, Zagreb-Sarajevo, 2004.
  • Neprijatelj ili susjed u kući, Rabic, Sarajevo 2008.
  • Traži se. Međunarodni centar za mir, Sarajevo, 1996. (poezija).
  • Subverzivne poetike, Sinopsys, Zagreb-Sarajevo, 2012.
  • Rat i priče iz cijelog svijeta, (koautor Ivan Lovrenović) Novi liber, Zagreb, 2009.
  • Unutarnji prijevodi (koautor Davor Beganović), Naklada Ljevak-Karver, Zagreb-Podgorica, 2011.
  • Na razvalinama, Synopsis, Sarajevo, 2014. (poezija)
  • Pjesništvo i rat. Tešanjska izlaganja, Centar za kulturu i obrazovanje, Tešanj, 2014. (studije i eseji)
  • Jezik negativne ontologije. Poetički okviri književnog opusa Amira Brke, Centar za kulturu i obrazovanje, Tešanj, 2016.
  • Čitanje razlika. Pjesnički opusi i poetike od Kranjčevića do Brke, Centar za kulturu i obrazovanje, Tešanj, 2016.
  • Kuća i drugi elementi, Synopsis, Sarajevo - Zagreb, 2016. (poezija)
  • Glasovi, Centar za kulturu i obrazovanje, Tešanj, 2018. (poezija)
  • Fraktali i različite pjesme, Centar za kulturu i obrazovanje, Tešanj, 2019. (poezija)
  • Neko drugi, Buybook, Sarajevo, 2021. (poezija)
  • Prostori čitanja, Centar za kulturu i obrazovanje, Tešanj, 2022. (eseji)
  • Trojansko doba, Centar za kulturu i obrazovanje, Tešanj, 2023. (poezija)
  • Zmijin nauk, Centar za kulturu i obrazovanje, Tešanj, 2024. (poezija)

Literatura

[uredi | uredi izvor]
  • Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 172.
  • Enver Kazaz, Tekstovi u: Sarajevske sveske, [1]
  • Enver Kazaz, P.E.N Centar Bosne i Hercegovine, [2]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Enver Kazaz". Fondacija Mak Dizdar.
  2. ^ "Enver Kazaz – Hrvatska internetska enciklopedija". enciklopedija.cc (jezik: hrvatski). Arhivirano s originala, 15. 12. 2023. Pristupljeno 15. 12. 2023.
  3. ^ "Nova pripovjedačka Bosna". Sveske.ba.
  4. ^ "Enver Kazaz: Bošnjački bosanski jezik". Prometej.ba.
  5. ^ "Bošnjački roman XX vijeka". Knjiga.ba.
  6. ^ a b "Enver Kazaz biografija". Penbih.ba.
  7. ^ "Prof. dr. Enver Kazaz". www.ff.unsa.ba. Pristupljeno 15. 12. 2023.
  8. ^ "Enver Kazaz: Dinastija Izetbegović u 2018. bi mogla otići s povijesne scene". Dnevni avaz.
  9. ^ "Enver Kazaz: Socijaldemokratija se vraća svojim osnovama i ljevica će biti ta koja će izvući zemlju iz kriza". Prometej.ba.
  10. ^ "Enver Kazaz: Izazovi nove ljevice". Okruzenje.net. Arhivirano s originala, 8. 7. 2018. Pristupljeno 15. 12. 2023.
  11. ^ Derk, Denis (28. 3. 2017). "Donosi se Deklaracija o zajedničkom jeziku Hrvata, Srba, Bošnjaka i Crnogoraca" [A Declaration on the Common Language of Croats, Serbs, Bosniaks and Montenegrins is About to Appear]. Večernji List (jezik: Serbo-Croatian). Zagreb: Večernji list. str. 6–7. ISSN 0350-5006. Arhivirano s originala, 20. 9. 2017. Pristupljeno 5. 6. 2019.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)


Logo Wikicitata
Logo Wikicitata
Wikicitati imaju citate vezane za: Enver Kazaz
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Enver_Kazaz&oldid=3689108"