Franz Boas

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Franz Boas

Franz Boas (9. juli, 185821. decembar, 1942), jedan od pionira moderne američke antropologije i često se naziva "ocem američke antropologije." Poput mnogih drugih pionira, Boas je bio obrazovan u drugim disciplinama; posjedovao je doktorat iz fizike i obavio je poslijedoktorski rad iz geografije.

Mladost i obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Franz Boas je rođen u Mindenu, Westphalia. Mada su njegovi baba i djed bili vjerni Jevreji, njegovi roditelji, poput mnogih njemačkih Jevreja, su prigrlili vrijednosti Doba prosvijećenosti, uključujući i njihovu asimilaciju u moderno njemačko društvo. Boas je bio veoma osjetljiv prema svojoj jevrejskoj pozadini, i mada se on glasno protivio anti-semitizmu, ne prihvatajući pokršćavanje na hrišćanstvo, on se nije izajšnjavao kao Jevrej. U jednom autobiografskom zapisu Boas je rekao:

Pozadina mog ranog mišljenja bio je moj njemački dom, u kojem su ideali revolucija iz 1848. bili veoma snažni podstrek. Otac mi je bio liberalac, mada neaktivan u javnom životu; majka je bila idealistkinja, sa živim zanimanjem za javna pitanja; oko 1854. ona je osnovala dječije obdanište [kidergarten] u mom rodnom gradu, i bila je odana nauci. Moji su se roditelji bili oslobođeni od okova dogme. Dok je moj otac zadržao emotivnu sklonost običajima svog roditeljskog doma, on ipak nije dopuštao da to utiče na njegovu intelektualnu slobodu.

Boas je doktorirao fiziku na Unvierzietu u Kielu, 1881. On je bio nezadovoljan svojom disertacijom. Boas se počeo interesovati za kantovsku misao, tako da je odslušao predavanja iz estetike u Heidelbergu, dok je u Bonnu slušao predavanja o Kantovoj filizofiji. Ovo zanimanje ga je odvelo ka "psihofizici," koja se bavila psihološkim i epistemološkim problemima u fizici. To ga je ponukalo da se prebaci u Berlin da bi studirao psihofiziku kod Hermanna von Helmholtza.

Pukim slučajem, Boas je počeo studirati geografiju da bi tako dalje istražio svoje sve veće zanimanje za odnos između subjektivnog iskustva i objektivnog svijeta. U to vrijeme, njemački geografi su bili podijeljeni po pitanju uzroka kulturne varijacije. Mnogi od njih su tvrdili da je fizički okoliš glavni odlučujući činilac, dok su drugi tvrdili da je rasprostranjenost (difuzija) ideja putem ljudske migracije značajnija. 1883, Boas se uputio na Baffinsko ostrvo da bi obavio geografsko istraživanje o uticaju fizičke okoline na domorodačke migracije (Inuita). On se potom vratio u Berlin da bi završio ova proučavanja, da bi 1886. ( uz Helmholtzovu podršku) uspješno odbranio habilitacijsku tezu, Baffinsko ostrvo, dobijajući naslov privatnog docenta geografije.

Za vrijeme boravka na Baffinskom ostrvu, Boas se počeo zanimati za proučavanje ne-Zapadnih kultura (1888. on je objavio knjigu, The Central Eskimo, "Centralni Eskim"). Čak šta više, Boas je 1885. otišao u Berlin da bi se bavio fizičkom antropologijom i etnologijom na tamošnjem Kraljevskom etnološkom muzeju. Za vrijeme boravka u ovom muzeju, Boas se počeo zanimati za domorodačke Amerikance na pacifičkom sjeverozapadu Amerike. U janauru 1887, ponuđen mu je posao pomoćnika urednika u žurnalu Science ("Nauka"), u gradu New Yorku, što mu je pomoglo da donese odluku da ostane u Sjedinjenim Državama. Nekoliko godina nakon toga, Boas je postavljen za glavnog asistenta za antropologiju na Svjetskoj kolumbijskoj izložbi, koja je održana u Čikagu, 1893.

Debate Fin de Siècle-a[uredi | uredi izvor]

Nauka nasuprot istoriji[uredi | uredi izvor]

Neki naučnici, poput Boasovog studenta Alfreda Kroebera su vjerovali da je Boas koristio svoje istraživanje u fizici kao model za rad u antropologiji. No, neki drugi Boasovi studenti kao i kasniji istraživači su isticali da je Boas eksplicitno odbacio fiziku u korist istorije kao modela za svoja antropološka istraživanja.

Podjela između nauke i istorije vuče korijene iz njemačkih akademskih krugova 19. vijeka, koji su pravili razliku između Naturwissenschaften ("prirodnih nauka") i Geisteswissenschaften ( duhovnih nauka, tj. humanističkihh disciplina). Ovu podjelu su utvrdili kantovski filozofi. No, kao odgovor Kantu, jedan drugi istaknuti njemački filozof iz Doba razuma i prosvjećenja, Herder je tvrdio da je ljudska aktivnost jednako važna kao i ljudski razum.

1795, čuveni istraživač i prirodnjak, Wilhelm von Humboldt, načinio je poziv za antropologijom kao disciplinom koja bi sintetizovala Kantove i Herderove interese. Humboldt osnova Berlinski univerzitet, 1809, i njegov rad na polju geografije, istorije i psihologije je poslužio kao intelektualna orijentacija za samog Boasa i za njegov empiricizam.

1949, Boasov student, Alfred Kroeber sumirao je načela empiricizm koja definišu Boasovu antropologiju kao nauku:

  1. Metod nauke je da prvo postavlja pitanja, a ne odgovore, a najmanje da daje vrednosne sudove.
  2. Nauka je bezpristrasno istraživanje pa prema tome ne može poprimiti bilo kakve doslovne ideologije koje su "već formulisane u svakodnevnom životu," pošto su takve ideologije same po sebi neizbježno tradicionalne pa prema tome sasvim normalno zamrljane emocionalnom predrasudom.
  3. Crno-bijeli sudovi, poput "svega ili ničeg," karakteristike su totalitarnih stavova i nema im mjesta u nauci, koja je inferencijalne prirode zasnovane na prosuđivanju.

Ortogenetika nasuprot darwinskoj evoluciji[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Rana karijera: muzejska proučavanja[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Kasnija karijera: akademska antropologija[uredi | uredi izvor]

Fizička antropologija[uredi | uredi izvor]

Boasov rad u oblasti fizičke antropologije združio je njegov interes za darwinovsku evoluciju sa interesom za migraciju kao uzrok promjene.

Lingvistika[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Kulturalna antropologija[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Naučnik kao aktivista[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Uticaj i studenti[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Izvori/Daljnje čitanje (bibliografija)[uredi | uredi izvor]

Boasovi napisi[uredi | uredi izvor]

  • Boas n.d. "The relation of Darwin to anthropology," crtice za predavanje; Boas papers (B/B61.5) American Philosophical Society, Philadelphia. Objavljnp online sa Herbert Lewis 2001b.
  • Boas, Franz 1911 The Mind of Primitive Man ISBN 0-313-24004-3
  • Boas, Franz 1940 Race, Language, and Culture ISBN 0-226-06241-4
  • Stocking, George W., Jr., ed. 1974 A Franz Boas Reader: The Shaping of American Anthropology, 1883-1911 ISBN 0-226-06243-0
  • Boas, Franz 1928 "Anthropology and Modern Life" (2004 ed.) ISBN 0-7658-0535-9

Napisi o Boasu i boasovskoj antropologiji[uredi | uredi izvor]

  • Bashkow, Ira 2004 "A Neo-Boasian Conception of Cultural Boundaries" in American Anthropologist 106(3): 443-458
  • Bunzl, Matti 2004 "Boas, Foucault, and the 'Native Anthropologist,'" in American Anthropologist 106(3): 435-442
  • Cole, Douglas 1999 Franz Boas: The Early Years, 1858-1906 ISBN 1-55054-746-1
  • Kuper, Adam 1988 The Invention of Primitive Society: Transformations of an Illusion ISBN 0-415-00903-0
  • Kroeber, Alfred 1949 "An Authoritarian Panacea" in American Anthropologist 51(2) 318-320
  • Lesser, Alexander 1981 "Franz Boas" in Sydel Silverman, ed. Totems and Teachers: Perspectives on the History of Anthropology ISBN 0-231-05087-9
  • Lewis, Herbert 2001a "The Passion of Franz Boas" in American Anthropologist 103(2): 447-467
  • Lewis, Herbert 2001b "Boas, Darwin, Science and Anthropology" in Current Anthropology 42(3): 381-406 (On line version contains transcription of Boas's 1909 lecture on Darwin.)
  • Stocking, George W., Jr. 1968 "Race, Culture, and Evolution: Essays in the History of Anthropology" ISBN 0-226-77494-5
  • Stocking, George W., Jr., ed. 1996 Volksgeist as Method and Ethic: Essays on Boasian Ethnography and the German Anthropological Tradition ISBN 0-299-14554-9

Boas, antropologija i jevrejski identitet[uredi | uredi izvor]

  • Glick, Leonard B. 1982 "Types Distinct from Our Own: Franz Boas on Jewish Identity and Assimilation" u American Anthropologist 84(3) pp. 545-565.
  • Frank, Gelya 1997 "Jews, Multiculturalism, and Boasian Anthropology" u American Anthropologist 99(4), pp. 731-745.
  • Mitchell Hart 2003 "Franz Boas as German, American, Jew." U German-Jewish Identities in America, eds. C. Mauch and J. Salomon (Madison: Max Kade Institute), pp. 88-105.
  • Kevin MacDonald 1998 The Culture of Critique: An Evolutionary Analysis of Jewish Involvement in Twentieth-Century Intellectual and Political Movements -- 2. poglavlje je kritika Boasa, u kojem se pojavljuje pojam tzv. "jevrejske nauke".

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: