Gromiželj
| Zaštićeno stanište Gromiželj | |
|---|---|
IUCN kategorija IV (stanište) | |
  | |
| Najbliži grad | Bijeljina |
| Koordinate | 44°53′28″N 19°15′40″E / 44.89111°N 19.26111°E |
| Površina | 831 ha |
| Osnovano | 2018. god |
| Upravljačko tijelo | Udruženje za zaštitu flore i faune „Gromiželj“ |
Gromiželj je močvarno područje na teritoriji grada Bijeljine u Bosni i Hercegovini, u blizini ušća Drine u Savu. Vlada Republike Srpske na sjednici održanoj 22. 2. 2018. godine proglasila je močvaru Gromiželj za zaštićeno područje - kategorija IV područje za upravljanje staništem.[1][2] Područje je bilo i pod prethodnom zaštitom u kategoriji Posebni rezervat prirode.
Zaštićeno područje[uredi | uredi izvor]
Osnovne vrijednosti područja su: stanište rijetke i ugrožene vrste ribe mrgude, staništa ptica – eje močvarice, crne rode, crvene čaplje i male bijele čaplje te stanište ugroženih biljnih vrsta – rebratice, močvarne paprati, žutog lokvanja i reliktne vrste močvarne žare.[3] Istraživanje područja počelo je krajem 2008. godine, a područje je bilo i pod prethodnom zaštitom u kategoriji Posebni rezervat prirode.[4]. Duž cijelog zaštićenog staništa je loš poljski put. Iako postoji nekoliko informativnih tabli sa obilježjima zaštićenog područja, skretanje do močvare Laketića vir je teško uočljivo. Močvara je ugrožena zbog niskog vodostaja i sve većeg zarastanja u mulj.[2]
U izvještaju Zavoda za zaštitu kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe RS iz 2021 izvještava se o lošem stanju u zaštićenom području.[5]
Dozvoljeno[uredi | uredi izvor]
U zaštićenom području dozvoljeno je: upravljanje i gazdovanje šumama u skladu sa šumsko-privrednom osnovom, naučna istraživanja uz pribavljanje saglasnosti i mišljenja nadležnih institucija, prezentacija i popularizacija prirodnih i kulturnih vrijednosti, obilježavanje zaštićenog područja, obilježavanje pješačkih staza, putokaza i sadržaja za odmor, minimalno uređenje i infrastrukturno opremanje prostora za potrebe turizma i rekreacije bez negativnih utjecaja na prirodne vrijednosti i staništa vrsta, primjena mjera njege u gazdovanju šumama, kontrolisano sakupljanje gljiva i biljaka, inventarizacija flore, faune i ostalih prirodnih resursa, organizovano i individualno posjećivanje i rekreacija, tradicionalno korištenje prostora lokalnom stanovništvu.
Zabranjeno[uredi | uredi izvor]
Zabranjeno je: sve vrste radova i aktivnosti na Laketića viru bez saglasnosti i mišljenja nadležnih institucija, unošenje alohtonih vrsta biljaka, životinja i gljiva, lov divljači, izlov ribe, nekontrolisano sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja, gljiva, šumskih i drugih plodova, primjena hemijskih sredstava i materija koje mogu prouzrokovati zagađenje zemljišta i vode, eksploatisanje mineralnih sirovina, deponovanje otpada, upotreba zaštitnih bioloških sredstava (osim u slučaju suzbijanja karantinskih ili regulisanih nekarantinskih štetnih organizama), promjena namjene zemljišta i promjena vodnog režima, paljenje vatre, obavljanje drugih radnji kojima se uništava priroda i ugrožavaju staništa.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Spisak prirodnih dobara Republike Srpske - td.wikimedia.rs.ba". Arhivirano s originala, 8. 10. 2021. Pristupljeno 10. 10. 2021.
- ^ a b Centar za istraživačko novinarstvo - cin.ba, pristupljeno 10.10.2021.
- ^ Vlada RS - www.paragraf.ba
- ^ Javni uvid u Prijedlog odluke o proglašenju Zaštićenog staništa Gromiželj
- ^ Močvara zaštićena samona papiru - semberija.info
