Kopriva

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Za druga značenja, pogledajte Kopriva (čvor).
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Kopriva
Urtica dioica subsp. dioica
Urtica dioica subsp. dioica
Sistematika
Carstvo Plantae
Divizija Magnoliophyta
Razred Magnoliopsida
Red Rosales
Porodica Urticaceae
Rod Urtica
Vrsta Urtica dioica
Dvojno ime
Urtica dioica
L.

Kopriva ili žara (lat. Urtica dioica) višegodišnja je zeljasta biljka iz porodice Urticaceae. Druga imena: žara, velika kopriva, pitoma kopriva, žegavica.

Osobine[uredi | uredi izvor]

Kopriva je višegodišnja zeljasta biljka, koja raste do visine do 150 centimetara. Gusto je pokrivena dlačicama koje žare na dodir sa kožom. Cvjetovi su sitni i neugledni. Cvjeta od početka juna do kraja septembra. Kod ranije procvjetale plodovi sazrijevaju obično u julu. Kopriva je dvodomna biljka, to jest jednospolni cvjetovi se nalaze na odvojenim biljkama. Oprašivanje se uglavnom vrši vjetrom pošto kopriva skoro ne privlaći nikakve insekte.

Hemijski sastav[uredi | uredi izvor]

U listovima koprive mogu se naći sljedeći vitamini: K, B2 i C, kao i karotinoidi, organske kiseline: galne, mravlje, pantotenske, sirćetne, maslačne. Sadrži značajne količine željeza i mineralne soli: , mangana, magnezija, natrija, kalija i kalcija, zatim fosfora i kremene kiseline. Znatan je sadržaj hlorofila, acetil-holina i histamina. Posebno je važan sadržaj glikokinina i sličnih materija koje regulišu sadržaj glukoze u krvi.

Upotreba[uredi | uredi izvor]

Po hemijskom sastavu, kopriva je jedna od najljekovtijih biljki. Koristi se u ishrani i u medicinske svrhe. Biljka takođe ima široku industrijsku namjenu. Iz stabljike se izdvajaju vrlo elastična i čvrsta celuozna vlakna koja se koriste za proizvodnju konopaca, tkanine i papira. Biološka masa koja nastane poslije izdvajanja celuoznih vlakana iz stabljike koprive se koristi u proizvodnji šečera, skroba, proteina i etilnog alkohola. Ekstrakt lista koprive se koristi kao aktivator u prirodnom đubrivu i upotrebljava se u organičkom vrtlarstvu. Zbog hranljivosti i sami listovi se mogu koristiti kao prirodno gnojivo. Svježi ili suhi listovi se dodaju u vodu i poslije stajanja od 7 do 21 dan dobija sa vrlo hranjljiva tekučina za korištenje u vrtlarstvu. Biljke koje rastu u blizini koprive proizvode veće količine eteričnih ulja i tako postaju otpornije na nametnike. Ekstrakt dobijen kuhanjem koprive u jako slanoj vodi se može koristiti kao aktivator za kiseljenje i zgrušavanje mlijeka. Značajna upotreba koprive je i u kozmetičke svrhe, gdje se koristi u proizvodnji šampona za kosu, posebno onih koji pomažu sa peruti. Prirodna zelena boja koja se koristi u industriji hrane dobija se iz listova koprive. Hlorofil iz listova koprive se koristi kao dodatak preparatima protiv anemije.[1]

U medicini[uredi | uredi izvor]

Kopriva ima dugu historijsku primjenu u medicini. Jedna je od najboljih pomočnika i podržavanju funkcije jetre[2]. Djeluje i kao depurativ koji se pomaže kod žučnih kamenaca i žutice. Kopriva je i hemostatik, diuretik, vazokonstriktor, tonik, astrigent, antianemik, antireumatik, galaktogen. Kao diuretik podržava eliminaciju mokraćne kiseline. Indikacije koprive i proizvoda koji sadrže koprivu: Insuficijencija jetre, holelitijaza, ikterus, hemoragije, hemofilija, anemija, rahitis, dermatoza, neprilike sa obilnim menstrualnim ciklusom, reumatizam, nefritis, čir na želucu i duodenumu. Čaj od koprive pomaže kod unutrašnjeg krvarenja, ekcema, anemije, problema sa kožom, hemoroidima. Pokazalo se da korijen pomaže kod uvečane prostate.[3] Prema njemačkoj farmakopeji oficielna je ljekovita biljka za reumatska oboljenja, upalne procese urinarnog trakta i preventivu protiv bubrežnog kamenca i pijeska.[4]

U narodnoj medicini[uredi | uredi izvor]

Narodni ljekari koriste koprivu se za pomoć sa dijabetesom. Pored pirevine, ubraja se u izvanredno sredstvo za pročišćenje krvi. Kopriva se dodaje u urološki čaj[5] za liječenje urinarnog trakta, nepotrebno zadržavanje urina, protiv upale bubrega, vodene bolesti, stvaranja kamenca i pijeska u bubrezima. Čaj od koprive pospješuje probavu i stolicu, zaustavlja i usporava krvavljenja. Koristi se i kod proljeva, bijelog pranja i krvarenja iz hemoroida i prejakog krvarenja kod menstruacije. Svježa kopriva se koristi za urtifikaciju (žarenje), mjesta na tijelu gdje se osjećaju simptomi reumatizma, išijasa i neuralgije.

Jestivost[uredi | uredi izvor]

Kopriva je vjerovatno najpoznatija samonikla jestiva biljka. Zbog visoko kvalitetnog sastava i lake svarljivosti, kopriva može bit nezamjenjljiv izvor vitamina, minerala, hranljivih vlakana, i proteina u uslovima kad pristup gajenim namirnicama nije moguć. Mladi listovi se mogu koristiti kao dodatak supama, salatama i varivima. Listovi se mogu koristiti sviježi i osušeni i ostavljeni za zimu. Uvijek treba koristiti mlade listove, pošto stariji imaju malu dozu toksina. Prilikom prikupljanja treba koristiti rukavice da bi se izbjeglo žarenje koje se vremenom izgubi. Postoji obilje recepata za pripremu obroka i napitaka sa koprivom.[6] Od mladih izdanaka moguće je praviti i pivo od koprive.[7]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Britanska farmakopeja: B.P.C(1983)
  • Njemačka Komisija E : The Complete German Comission E Monographs, 1988. Američko izdanje. Str.216,217
  • Dr. Enes Hasanagić, Ljekovito bilje i jetra, Svjetlost, Sarajevo, 1984. str.200, 201
  • Dr. Jovan Tucakov, Lečenje biljem, Vulkan izdavaštvo, 2014.
  • Sadik Sadiković, Narodno zdravlje, Svjetlost, Sarajevo, 1980.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Raznovrsna upotreba koprive, pfaf.org; pristupljeno: 24. 1. 2015. (en)
  2. ^ Upotreba koprive u medicini, prirodnamedicina.com; pristupljeno: 24. 1. 2015.
  3. ^ Korijen koprive , pfaf.org; pristupljeno: 24. 1. 2015. (en)
  4. ^ The Complete German Comission E Monographs, 1988. Američko izdanje. str. 216, 217 Upotreba koprive u medicinske svrhe prema njemačkoj farmakopeji; (en)
  5. ^ Urološki čaj sa koprivom, ešerihija.com; pristupljeno: 24. 1. 2015.
  6. ^ Recepti i priprema koprive, domaćica.com; pristupljeno: 24. 1. 2015.
  7. ^ Pivo od koprive, lifepressmagazin.com; pristupljeno: 24. 1. 2015.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]