Reumatoidni artritis

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži

Erste hilfe.svg Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje u vezi s temama o zdravlju (medicini).

Reumatoidni artritis na rukama

Reumatoidni artritis je hronična, sistemska i progresivna bolest vezivnog tkiva. To je upalni poremećaj koji primarno uključuje sinovijalnu membranu zgloba i uglavnom ga karakteriziraju bol u zglobu, ukočenost, smanjena pokretnost i zamor. Bolest se manifestira različito kod pojedinih pacijenata, tako da rezultati mogu varirati. Reumatoidni artritis može se desiti u svim godinama i obično se pojačava u starosti.[1] Prema podacima istraživača, prvi simptomi javljaju se u 2. i 3. deceniji života, s najčešćim javljanjem u četvrtoj, pa do šeste decenije.

Etiologija bolesti i dalje je nepoznata. Smatra se da je reumatoidni artritis imunološki odgovor na nepoznate antigene unutrašnjeg i vanjskog porijekla. Stimulans za imunološku reakciju može biti virusni ili bakterijski ili je u vezi s izmjenom u normalnoj proizvodnji i funkciji kolagena. Može postojati i genetička predispozicija za bolest. Dokazi pokazuju da osobe koje nose histokompatibilni antigen povezan s leukocitima, HLA-DR4, možda imaju predispoziciju za reumatoidni artritis[2], međutim, samo su neke od tih osoba stvarno ugrožene ovom bolešću.[3]

Prvi opis bolesti dao je francuski liječnik Augustin Jacob Landré-Beauvais 1800. godine.[4]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Jajić I: Reumatoidni artritis u: Reumatologija, Medicinska knjiga Zagreb, 1994, str. 10-13.
  2. ^ Pickering WF: Inorganic Adsorption Paper Chromatography, J. Chromatogr. 1, 1958, str. 274-278.
  3. ^ Singal DP, Green D, Reid B: HLA-D region genes and rheumatoid arthritis; importance of DR and DQ genes in conferring suspectibility to RA, 1992, Ann Rheum 51:23
  4. ^ Landré-Beauvais AJ: La goutte asthénique primitive, Pariz, 1800.
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: