Haribda

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži

Haribda (grč. Χάρυβδις, Khárybdis) u grčkoj mitologiji opasan je morski vir koji je brodove uvlačio u dubinu nastojeći ih progutati, a nalazio se na morskom tjesnacu, preko puta Skile koja je sa svojih šest glava proždirala ljude.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Haribdino grčko ime znači "onaj koji usisava".

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Skila i Haribda[uredi | uredi izvor]

Haribda je ležala na jednoj strani uskog kanala, a na drugoj je strani bila Skila, morsko čudovište. Dvije strane bile su u dometu strijele jedna od druge, toliko blizu da mornari nisu mogli izbjeći Haribdu jer bi došli do Skile i obrnuto. Odatle i metafora "Skila i Haribda" za dva zla koja je nemoguće izbjeći.

Haribda[uredi | uredi izvor]

Haribda je bila u obliku velikih usta. Triput dnevno progutala bi vodu[1], a potom bi je ispuštala stvarajući virove, pa bi progutala svaku lađu koja bi upala u njeno ždrijelo. Voda koju bi izbacivala ključala bi kao u kotlu na vatri, a uvis bi prskala pjena gdje ju je izbacivala. Kada bi vodu usrkala nazad, spustila bi se mutna voda u dubinu, stijene bi zatutnjale i vidio bi se ponor od crnog mulja. Rijetki bi uspjeli proći pored nje a da ih ne proguta.

Mitologija[uredi | uredi izvor]

Pretvaranje[uredi | uredi izvor]

Haribda je najprije[2] bila Najada, morska nimfa ili, možda, kći Posejdona/Ponta i Geje, koja je potopila kopno da bi proširila očevo kraljevstvo, sve dok je Zeus nije pretvorio u čudovište. Bila je toliko ljuta da bi tri puta dnevno ožednila, pa bi usisavala vodu.

Prema drugoj verziji, bila je lakoma žena koja je ukrala Heraklovo stado, pa ju je Zeus otjerao u more svojom munjom.

Argonauti[uredi | uredi izvor]

Argonauti[3] su uspjeli izbjeći obje jer ih je vodila Tetida, jedna od Nereida.

Odisej[uredi | uredi izvor]

Odisej[4], za razliku od Argonauta, nije imao toliko sreće. Izabrao je da riskira i pređe preko Skile i izgubi nekoliko ljudi, nego da izgubi cijeli brod kod Haribde. Odisej je uspješno održavao ravan kurs i izgubio samo šest ljudi. Ali, njegovi su drugovi poslije uvrijedili Helija ubivši njegovo sveto stado, stoga je Zeus na kraju uništio brod i posadu munjom, a samo se Odisej spasio.

Odisej je ostao na svom splavu te je vraćen do Skile i Haribde, ali ovaj put je prošao pored Haribde koja je uvukla u sebe njegov splav. Odisej je preživio držeći se za smokvino stablo koje je raslo na stijeni. Pri sljedećem izlijevanju vode, njegov je splav odbačen te je nastavio s putem.

Eneja[uredi | uredi izvor]

Eneja[5] je s drugovima prošao područje Etne i začuo olujne valove kako udaraju o stijene, a potom su došli ususret Haribdi, ali su se uspjeli izvući prema luci i završili su na kiklopskim obalama.

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Tradicionalno[6] se Haribdina lokacija povezuje s Mesinskim zaljevom na sicilskoj obali preko puta stijene koja se naziva Skila. Tamo se stvara vrtlog, ali rijetko je opasan. Druga je moguća lokacija rt Skila u sjevernoj Grčkoj.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Vergilije: Eneida (III./418.)
  2. ^ Skolastičari: O "Odiseji"
  3. ^ Apolodor: Biblioteka (1.136)
  4. ^ Homer: Odiseja (XII./84., 231., 430.)
  5. ^ Vergilije: Eneida (III./555.)
  6. ^ Tukidid: Povijest Peloponeskog rata (4.24.5)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]