Islandski jezik
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Islandski jezik íslenska | |
---|---|
Države govorenja |
![]() ![]() ![]() ![]() |
Regije govorenja | Uglavnom Sjeverna Evropa |
Broj govornika | 320.000+ |
Jezička porodica |
|
Službeni status | |
Jezički kod | |
ISO 639-1 | is |
ISO 639-2 |
isl ice |
Također pogledajte: Jezik | Spisak jezika |
Islandski jezik (isl. íslenska) jest skandinavski, germanski jezik indevropskog porijekla koji se pretežno govori na Islandu. Jezik govori približno 320.000 ljudi na Islandu te nekoliko hiljada u dijaspori. Nastao je izoliranim razvojem od jezika Norvežana koji su od 9. stoljeća naseljavali Island. Sadrži znatan broj keltskih elemenata, koje su donijele grupe doseljenika s Britanskih ostrva.
U nastanku islandskog jezika obično se razlikuju četiri faze: do 12. stoljeća trajala je arhaična, od polovine 12. do polovine 14. stoljeća klasična, do polovine 16. srednja, dok moderna faza počinje oko 1540–1550, a jedna od najvažnijih stvari iz tog perioda jest prijevod Biblije iz 1584. (prevodilac je bio Guðbrandur Þorláksson). Spomenici arhaične baze sačuvali su veliki broj staronordijskih elemenata, važnih za uporedno izučavanje germanskih jezika.
Savremeni islandski jezik sačuvao je dosta arhaičnih crta. U deklinaciji imenskih riječi sačuvana su četiri padeža, dva broja i tri roda. Postoji veliki broj nastavaka na glagolske oblike. Karakteristika savremenog islandskog jezika jest da nema gotovo nikakvih posuđenica ni internacionalizama jer se za svaki novi ili uvedeni pojam stvara "čista" islandska riječ.
Nedovršeni članak Islandski jezik koji govori o lingvistici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Commons ima datoteke na temu: Islandski jezik |