Islandski jezik
| Islandski jezik íslenska | |
|---|---|
| Države govorenja |  Island |
| Jezička porodica |
|
| Broj govornika | 314.000 (2015) |
| Sistem pisanja | Latinica (islandska abeceda) Brailleovo pismo |
| Službeni status | |
| Služben u | Island Nordijsko vijeće |
| Regulator(i) | Institut za islandske studije "Árni Magnússon" (savjetodavno) |
| Jezički kod | |
| ISO 639-1 | is |
| ISO 639-2 / 5 | [[ISO639-3:isl ice|isl ice]] |
| Također pogledajte: Jezik | Jezičke porodice | Spisak jezika | |
Islandski jezik (islandski: íslenska) jest skandinavski, germanski jezik indevropskog porijekla koji se pretežno govori na Islandu. Jezik govori približno 320.000 ljudi na Islandu te nekoliko hiljada u dijaspori. Nastao je izoliranim razvojem od jezika Norvežana koji su od 9. stoljeća naseljavali Island. Sadrži znatan broj keltskih elemenata, koje su donijele grupe doseljenika s Britanskih ostrva. U bliskoj je vezi s farskim jezikom; njihovi pisani oblici vrlo su slični, ali u govornom obliku nisu međusobno razumljivi.[1] Nije međusobno razumljiv ni s ostalim kontinentalnim skandinavskim jezicima (danskim, norveškim i švedskim), a još je udaljeniji od dva germanska jezika s najvećim brojem govornika: engleskog i njemačkog.
U nastanku islandskog jezika obično se razlikuju četiri faze: do 12. stoljeća trajala je arhaična, od polovine 12. do polovine 14. stoljeća klasična, do polovine 16. srednja, dok moderna faza počinje oko 1540–1550, a jedna od najvažnijih stvari iz tog perioda jest prijevod Biblije iz 1584. (prevodilac je bio Guðbrandur Þorláksson). Spomenici arhaične baze sačuvali su veliki broj staronordijskih elemenata, važnih za uporedno izučavanje germanskih jezika.
Savremeni islandski jezik sačuvao je dosta arhaičnih crta. U deklinaciji imenskih riječi sačuvana su četiri padeža, dva broja i tri roda. Postoji veliki broj nastavaka na glagolske oblike. Karakteristika savremenog islandskog jezika jest da nema gotovo nikakvih posuđenica ni internacionalizama jer se za svaki novi ili uvedeni pojam stvara "čista" islandska riječ.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Barbour, Stephen; Carmichael, Cathie (2000). Language and Nationalism in Europe. Štamparija Univerziteta u Oxfordu. str. 106. ISBN 978-0-19-158407-7.
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
 |
Commons ima datoteke na temu: Islandski jezik |
| Island po temama | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Historija |
|  | ||||
| Geografija | ||||||
| Politika | ||||||
| Privreda | ||||||
| Društvo | ||||||
| Kultura | ||||||
