Islandski jezik

Islandski jezik íslenska
Države govorenja	Island, Danska, Norveška, Kanada (Manitoba)
Regije govorenja	Uglavnom Sjeverna Evropa
Broj govornika	320.000+
Jezička porodica	Indoevropski jezici germanski jezici sjevernogermanski jezici zapadnoskandinavski islandski
Sistem pisanja	{{{sistem pisanja}}}
Službeni status
Jezički kod
ISO 639-1	is
ISO 639-2	isl ice
Također pogledajte: Jezik | Spisak jezika

Islandski jezik (isl. íslenska) jest skandinavski, germanski jezik indevropskog porijekla koji se pretežno govori na Islandu. Jezik govori približno 320.000 ljudi na Islandu te nekoliko hiljada u dijaspori. Nastao je izoliranim razvojem od jezika Norvežana koji su od 9. stoljeća naseljavali Island. Sadrži znatan broj keltskih elemenata, koje su donijele grupe doseljenika s Britanskih ostrva.

U nastanku islandskog jezika obično se razlikuju četiri faze: do 12. stoljeća trajala je arhaična, od polovine 12. do polovine 14. stoljeća klasična, do polovine 16. srednja, dok moderna faza počinje oko 1540–1550, a jedna od najvažnijih stvari iz tog perioda jest prijevod Biblije iz 1584. (prevodilac je bio Guðbrandur Þorláksson). Spomenici arhaične baze sačuvali su veliki broj staronordijskih elemenata, važnih za uporedno izučavanje germanskih jezika.

Savremeni islandski jezik sačuvao je dosta arhaičnih crta. U deklinaciji imenskih riječi sačuvana su četiri padeža, dva broja i tri roda. Postoji veliki broj nastavaka na glagolske oblike. Karakteristika savremenog islandskog jezika jest da nema gotovo nikakvih posuđenica ni internacionalizama jer se za svaki novi ili uvedeni pojam stvara "čista" islandska riječ.

Nedovršeni članak Islandski jezik koji govori o lingvistici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.