Idi na sadržaj

Istočna Malezija

Nepregledano
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Istočna Malezija
Malaysia Timur
Položaj na karti
Država Malezija
Službeni jezik Malajski
Zakonodavstvo  
Površina
• Ukupno
 198447 km2
Stanovništvo
• Ukupno
5770000 


Istočna Malezija (malajski: Malaysia Timur), ili države Bornea,[1] također poznate kao malezijski Borneo, je dio Malezije na i u blizini ostrva Borneo, trećeg najvećeg ostrva na svijetu. U blizini obale Sabaha sastoji se od malog arhipelaga Labuan.[2] Istočna Malezija leži istočno od poluostrva Malezije (takođe poznatog kao države Malaja), dijela zemlje na Malajskom poluostrvu. Ova dva dijela Malezije razdvaja Južnokinesko more.[3][4]

Istočna Malezija je manje naseljena i ima manje razvijena naselja od Malajskog poluostrva. Dok Malajsko poluostrvo sadrži glavne gradove u zemlji (Kuala Lumpur, Johor Bahru i Georgetown), istočna Malezija je veća i mnogo bogatija prirodnim resursima, posebno rezervama nafte i plina. U panregionalnom stilu, status grada je rezervisan za samo nekoliko naselja, uključujući Kuching, Kota Kinabalu i Miri. Razna druga značajna naselja su klasifikovana kao gradovi, uključujući mnoge sa preko 100.000 stanovnika. Istočna Malezija uključuje značajan dio biodiverziteta nizijskih kišnih šuma Bornea i planinskih kišnih šuma Bornea.

Države i federalne teritorije

[uredi | uredi izvor]

Istočna Malezija se sastoji od 2 od 13 država i jedne od tri federalne teritorije Malezije.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Neki dijelovi današnje istočne Malezije, posebno priobalni regioni, nekada su bili dio talasokratije Sultanata Brunej.[5] Međutim, većina dijelova unutrašnje regije sastojala se od nezavisnih plemenskih društava.[6]

1658. godine sjeverna i istočna obala Sabaha su ustupljene sultanatu Sulu, dok su zapadna obala Sabaha i veći dio Sarawaka ostali dio Bruneja.[7] Godine 1888. Sabah i Sarawak zajedno sa Brunejem postaju britanski protektorati.[8] Godine 1946. postale su zasebne britanske kolonije.[9][10]

Federacija

[uredi | uredi izvor]

Sabah (bivši britanski Sjeverni Borneo) i Sarawak su bile odvojene britanske kolonije od Malaje i nisu postale dio Malajske federacije 1957. 16. septembra 1963. godine, sada poznata kao Dan Malezije, tadašnja Federacija države Malaya, Borneo države Sabah i Sarawak, i država Singapur su se spojili u novu Federacija pod nazivom Malezija . Singapur je napustio Federaciju dvije godine kasnije 1965. nakon što ga je protjerao[11] tadašnji premijer Malezije Tunku Abdul Rahman. Ranije su postojali napori da se ujedine Brunej, Sabah i Sarawak u Federaciju Sjevernog Bornea, ali to nije uspjelo nakon brunejske pobune.

Države Borneo zadržale su veći stepen lokalne samouprave i zakonodavne autonomije od država Malaja. Na primjer, obje države imaju vlastite imigracione kontrole, koje zahtijevaju od malezijskih državljana iz Malajskog poluostrva da nose pasoše ili lične karte kada posjete Istočnu Maleziju.

Ostrva Labuan su nekada bila dio Sjevernog Bornea 1946. godine prije nego što su 16. aprila 1984. postala federalna teritorija u Maleziji. Korištena su za uspostavljanje centra za offshore finansije 1990. godine.

Od 2010. godine postoje spekulacije i diskusije, barem na terenu, o mogućnosti odcjepljenja od Federacije Malezije[12] zbog navoda o nepropisnom rukovanju resursima, ilegalnoj obradi imigranata, itd.[13]

Administracija

[uredi | uredi izvor]

Države Borneo (Sabah i Sarawak) pridružile su se Federaciji Malezije kao ravnopravni partneri Malaji i Singapuru. Sabah i Sarawak su zadržali svoja prava obuhvaćena Malezijskim sporazumom iz 1963. godine i veći stepen autonomije u poređenju sa drugim državama na Malajskom poluostrvu. Na primjer, malezijske države Borneo imaju posebne zakone koji reguliraju ulazak građana iz drugih država u Maleziju (uključujući drugu istočnomalezijsku državu), dok na Malajskom poluostrvu ne postoje ograničenja za međudržavna putovanja ili migracije, uključujući posjetitelje iz istočne Malezije . Postoje i zasebni zakoni o zemljištu koji regulišu Sabah i Sarawak, za razliku od Nacionalnog zemljišnog zakona, koji reguliše Malajsko poluostrvo.

U decembru 2021. usvojeni su ustavni amandmani kojima se državama Sabah i Sarawak vraća status ravnopravnih partnera Malaji, sa 199 poslanika koji su bez protivljenja podržali prijedlog zakona o amandmanima. Prijedlog zakona po prvi put definira Dan Malezije i redefinira federaciju uključivanjem Malezijskog sporazuma (MA63). Ranije je definiran samo Dan Merdeke (dan nezavisnosti Federacije Malaje), a federacija je definirana samo Malajskim sporazumom iz 1957. godine. Zakon o ustavnim (amandmanima) 2022. dobio je kraljevsku saglasnost 19. januara 2022. i stupio je na snagu 11. februara 2022. godine.

Što se tiče sprovođenja zakona, sudovi u istočnoj Maleziji su dio federalnog sudskog sistema u Maleziji. Ustav Malezije predviđa da će postojati dva viša suda koordinisane nadležnosti [14] i to Viši sud u Malaji i Viši sud u Sabahu i Sarawaku (bivši Visoki sud na Borneu).

Politika

[uredi | uredi izvor]

U poređenju sa Malajskim poluostrvom, političke stranke u Sarawaku i Sabahu su se formirale relativno kasno. Prva politička stranka u Sarawaku nastala je 1959. godine, dok je prva politička stranka u Sabahu nastala u augustu 1961. Sarawak je održao svoje prve izbore za lokalne vlasti 1959. godine i nije imao direktno izabrano zakonodavno tijelo do 1970. godine. Sabah je održao svoje prve izbore za okružno vijeće u Decembra 1962. i prve direktne izbore u aprilu 1967. Obje države su bile nove i imale su malo iskustva u organizovanoj, konkurentskoj politici. Dakle, došlo je do pojave i brzog nestajanja političkih partija u Sarawaku i Sabahu u kratkom vremenskom periodu, pri čemu su neke stranke poduzimale oportunističke poteze u formiranju saveza bez definitivne lojalnosti određenom političkom opredeljenju. Etnički sastav istočne Malezije se također razlikuje od Malajskog poluostrva. Autohtono stanovništvo u Sarawaku i Sabahu ne čini apsolutnu većinu, dok se starosjedilačko stanovništvo u istočnoj Maleziji uglavnom sastoji u potpunosti od Kineza. Političke stranke u Sarawaku i Sabahu formirane su uglavnom na osnovu zajedničkih linija i mogu se grubo kategorizirati u domaće nemuslimanske, domaće muslimanske i ne-domaće stranke. Uz podršku malezijske savezne vlade ojačane su domaće muslimanske stranke u Sabahu i Sarawaku. U Sabahu, domaća muslimanska stranka Ujedinjena nacionalna sabahska nacionalna organizacija (USNO) prvo se zadržala na mjestu glavnog ministra 1965., a kasnije je konsolidirala svoju moć 1967. U Sarawaku, domaća muslimanska stranka pod nazivom Parti Bumiputra (koja se kasnije pregrupisala u Parti Pesaka Bumiputera Bersatu ( PBB) obnašala je funkciju glavnog ministra od 1970. godine.[15]

1976. godine svi poslanici Sabaha i Sarawaka podržali su prijedlog zakona o malezijskom parlamentu kojim su obje države degradirane sa ravnopravnih partnera Malaje kao cjeline, na jednu od 13 država u federaciji.[16]

Od 2008. Istočna Malezija je igrala značajniju ulogu u nacionalnoj političkoj areni. Gubitak dvotrećinske većine vlade Barisan Nasionala (BN) u Malajskom poluostrvu doveo je do toga da se BN oslanja na istočnomalezijske političare da se održe na vlasti.[17] Nakon završetka opštih izbora u Maleziji 2013. godine, došlo je do povećanja dodjela ministara i zamjenika ministara za istočnu Maleziju u Malezijskom kabinetu sa 11 od 57 portfelja na 20 od 61 portfelja.[18][19] Međutim, niko nije bio na funkciji premijera ili zamjenika premijera a da dolazi iz istočne Malezije od njenog osnivanja 1963. godine.[20][21]

Od 2012. Sarawak, Sabah i Labuan držali su ukupno 57 od 222 mjesta (25,68%) u malezijskom parlamentu.[22] Od 2014. godine Sarawak aktivno traži prenošenje ovlasti od malezijske federalne vlade.[23]

U oktobru 2018. glavni ministri Sabaha i Sarawaka sastali su se kako bi razgovarali o zajedničkim ciljevima zahtijeva prema malezijskoj federalnoj vladi u vezi s pravima predviđenim Malezijskim sporazumom.[24]

U decembru 2021. usvojeni su ustavni amandmani kojima se državama Sabah i Sarawak vraća status ravnopravnih partnera Malaji, sa 199 poslanika koji su bez protivljenja podržali prijedlog zakona o amandmanima. Prijedlog zakona po prvi put definira Dan Malezije i redefinira federaciju uključivanjem Malezijskog sporazuma (MA63). Ranije je definiran samo Dan Merdeke (dan nezavisnosti Federacije Malaje), a federacija je definirana samo Malajskim sporazumom iz 1957. godine. Zakon o ustavnim (amandmanima) 2022. dobio je kraljevsku saglasnost 19. januara 2022. i stupio je na snagu 11. februara 2022. godine.

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Pejzaž istočne Malezije uglavnom čine ravničarske kišne šume sa područjima planinskih kišnih šuma prema zaleđu.

Ukupna površina istočne Malezije je 198.447 km2, što predstavlja približno 60% ukupne površine Malezije i 26,4% ukupne površine Bornea, što je 50% veće od Malajskog poluostrva od 132.156 kvadratnih kilometara, uporedivo sa veličinom Južne Dakote ili Velike Britanije.

Istočna Malezija sadrži pet najviših planina u Maleziji, najviša je planina Kinabalu na 4095 m, koja je ujedno i najviša planina na Borneu i 10. najviši planinski vrh u jugoistočnoj Aziji. Sadrži i dvije najduže rijeke u Maleziji – rijeku Rajang i rijeku Kinabatangan.[25]

Ostrvo Banggi u Sabahu i ostrvo Bruit u Sarawaku su dva najveća ostrva koja se u potpunosti nalaze unutar Malezije. Najveće ostrvo je Borneo, koje dijele s Indonezijom i Brunejima.[26] Drugo po veličini ostrvo je ostrvo Sebatik, u Sabahu, koje dijeli sa Indonezijom.[27][28]

Sarawak sadrži pećine Mulu unutar nacionalnog parka Gunung Mulu. Njena komora Sarawak najveća je (po površini) poznata pećinska komora na svijetu. Nacionalni park Gunung Mulu proglašen je UNESCO-vom svjetskom baštinom u novembru 2000. godine.[29]

Sabahove atrakcije uključuju park Kinabalu na listi svjetske baštine (koji uključuje planinu Kinabalu)[30] i ostrvo Sipadan (vruće mjesto za ronjenje i biodiverzitet).[31]

Geologija

[uredi | uredi izvor]

Nekoliko naftnih i plinskih polja je otkriveno na moru, uključujući naftno polje Samarang (1972.) u moru Sabaha, naftno polje Baronia (1967.) u moru Sarawaka, i polja prirodnog plina Central Luconia (1968.), također u moru Sarawaka.[32] Polje Baronia je domenska strukturna zamka između dva rasjeda rasta istok-zapad, koja nastaje iz kasnomiocenskih pješčara isprepletenih alevritom i glinom na 2 km dubine u 75 m vode.  Polje Samarang proizvodi iz kasnomiocenskih pješčara u naizmjeničnom nizu pješčenjaka, alevrita i gline u antiklinali na dubini od oko 3 km u vodi 9–45 m.  Plinska polja Centralne Lukonije proizvode od srednjeg do kasnog miocena karbonatne platforme i vrhunske grebene od 1,25. -3,76 km dubine i vode 60-100m.

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]

Ukupna populacija Istočne Malezije 2010. godine iznosila je 5,77 miliona (3,21 miliona u Sabahu, 2,47 miliona u Sarawaku i 0,09 miliona u Labuanu),[33] što je predstavljalo 20,4% stanovništva Malezije. Značajan dio stanovništva istočne Malezije danas živi u malim i velikim gradovima. Najveći grad i urbani centar je Kuching, koji je ujedno i glavni grad Sarawaka i ima populaciju od preko 600.000 ljudi. Kota Kinabalu je drugi po veličini i jedan od najvažnijih gradova u istočnoj Maleziji. Kuching, Kota Kinabalu i Miri su jedina tri mjesta sa statusom grada u istočnoj Maleziji. Ostali važni gradovi su Sandakan i Tawau u Sabahu, Sibu i Bintulu u Sarawaku i Victoria u Labuanu. Procijenjena populacija za 2020. je 6,8 miliona (3.908.500 u Sabahu, 2.816.500 u Sarawaku i 99.600 u Labuanu).

Najraniji stanovnici istočne Malezije bili su narod Dajak i druge srodne etničke grupe kao što je narod Kadazan-Dusun. Ovi starosjedioci čine značajan dio, ali ne i većinu stanovništva. Stotinama godina došlo je do značajne migracije u Istočnu Maleziju i Borneo iz mnogih dijelova Malajskog arhipelaga, uključujući Javu, Mala Sundska ostrva, Sulawesi i Sulu. Nedavno je došlo do imigracije iz Indije i Kine.

Starosjedilačko stanovništvo su izvorno bili animisti. Islamski uticaj je počeo još u 15. vijeku, dok je hrišćanski uticaj počeo u 19. vijeku.

Starosjedilački stanovnici održavaju kulturološki različite dijalekte malajskog jezika, pored vlastitih etničkih jezika. Otprilike 13% stanovništva Sabaha i 26% stanovništva Sarawaka čine etnički Kinezi Malezijci.

Demografija Sabaha je dramatično promijenjena navodnom implementacijom Projekta IC 1990-ih. Državljanstvo se navodno daje imigrantima iz Indonezije i Filipina kako bi se vladajuća stranka UMNO održala na vlasti.[34] Kraljevska istražna komisija (RCI) je vođena od 11. avgusta 2012. do 20. septembra 2013. godine. Ishod istrage dostavljen je premijeru 19. maja 2014. godine.[35] Izvještaj je objavljen 3. decembra 2014. godine nakon 6 mjeseci kašnjenja. U njemu se navodi da je projekat IC možda postojao, koji je bio odgovoran za nagli porast broja stanovnika u državi. Međutim, izvještaj ne navodi nikakvu odgovornost osim "korumpiranih službenika" koji su iskoristili sistem.[36]

Obrazovanje

[uredi | uredi izvor]

Istočna Malezija trenutno ima dva javna univerziteta, i to Universiti Malaysia Sarawak (UNIMAS) i Universiti Malaysia Sabah (UMS). Universiti Teknologi Mara (UiTM) također ima podružnice u obje države. Labuanova vlastita institucija visokog obrazovanja je Universiti Malaysia Sabah Labuan International Campus, koji ima podružnicu u Sepanggar Bayu, Kota Kinabalu. Svi potencijalni studenti iz Sabaha, Sarawaka i Labuana moraju polagati ispite na jednom fakultetu za maturu, Kolej Matrikulasi Labuan.

Univerzitet UCSI, kampus Sarawak, Univerzitetski koledž tehnologije Sarawak (UCTS), Univerzitetski koledž Tunku Abdul Rahman (kampus u Sabahu), Međunarodni univerzitetski koledž tehnologije Twintech (kampus u Sabahu) i Otvoreni univerzitet Malezija (kampus u Sabahu) imaju kampuse lokalnih privatnih univerziteta u Istočnoj Maleziji. Curtin University, Malezija i Swinburne University of Technology Sarawak Campus su kampusi stranih univerzitetskih podružnica u Sarawaku.

Postoje 4 koledža za obuku nastavnika (malajski: Maktab Perguruan) u Sarawaku, i 4 koledža za obuku nastavnika u Sabahu.[37]

Transport

[uredi | uredi izvor]

Pan Borneo autoput povezuje Sabah, Sarawak i Brunej. Put je loše održavan od kada je izgrađen. Uska cesta je noću mračna bez ulične rasvjete i ima mnogo opasnih mjesta, oštrih krivina, slijepih uglova, rupa i erozije.[38] Međutim, sredstva federalne vlade su izdvojena za nadogradnju autoputa, koja će se odvijati u fazama do završetka 2025. godine.[39]

Glavni aerodromi u istočnoj Maleziji su Međunarodni aerodrom Kučing, Aerodrom Labuan i Međunarodni aerodrom Kota Kinabalu. Međunarodni aerodrom Kota Kinabalu postao je i drugi najveći aerodrom u Maleziji, sa godišnjim kapacitetom od 12 miliona putnika – 9 miliona za Terminal 1 i 3 miliona za Terminal 2. Česti su avio letovi uključujući Malaysia Airlines (MAS) i AirAsia između Istočne Malezije i Malajskog poluostrva. Ostala mjesta ulaska u istočnu Maleziju uključuju aerodrom Sibu, aerodrom Bintulu i aerodrom Miri u Sarawaku, aerodrom Sandakan i aerodrom Tawau u Sabahu. MAS također obavlja međunarodne letove do većih gradova u istočnoj Maleziji.[40]

Ruralnim područjima na Borneu može se pristupiti samo vazdušnim ili riječnim brodom. Riječni transport je posebno rasprostranjen u Sarawaku jer ima mnogo velikih i dugih rijeka, a najviše se koristi rijeka Rajang. Rijeke koriste čamci i trajekti za komunikaciju i prijevoz putnika između kopnenih područja i priobalnih gradova. Drvo se također transportuje putem brodova i nosača trupaca niz rijeke Sarawaka.

Labuan Ferry upravlja ekspresnim brodom i trajektima vozila od ostrva Labuan do Sabaha, Sarawaka i Bruneja.[41] Trajekti su pretekli zračni prijevoz kao glavni način prijevoza na i izvan ostrva.

Ekonomija

[uredi | uredi izvor]

Brodogradilišta u Sabahu i Sarawaku grade čelične brodove za opskrbu na moru, tegljače, teglenice i riječne trajekte u usporedbi s brodogradilištima na Malajskom poluostrvu koja se fokusiraju na izgradnju čeličnih i aluminijskih plovila za vladu, kao i naftne i plinske kompanije. Ovo čini brodogradilišta u Sabahu i Sarawaku konkurentnijima i inovativnijima u dizajnu, procesu i materijalu, u poređenju sa brodogradilištima na Malajskom poluostrvu, gdje veliki projekti zavise od državnog finansiranja.[42]

Sigurnost

[uredi | uredi izvor]

Država Sabah je bila podvrgnuta napadima moro pirata i militanata od 1960-ih i intenziviranja 1985, 2000, 2013. Sigurnosna zona istočnog Sabaha (ESSZONE) i komanda sigurnosti istočnog Sabaha (ESSCOM) uspostavljene su 25. marta 2013. bezbednost u regionu. Od 2014. godine, 12-satni policijski sat od sumraka do zore uveden je u šest okruga na istočnoj obali Sabaha.[43]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Bill for 'Borneo states' instead of 'East Malaysia'". The Star (jezik: engleski). Pristupljeno 30. 8. 2022.
  2. ^ http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2006:354:0019:0028:EN:PDF [jednostavan link]
  3. ^ "Location". Malaysia Travel.org.uk. Arhivirano s originala, 23. 9. 2010. Pristupljeno 7. 7. 2010.
  4. ^ "Malay Peninsula". HarperCollins Publishers. Pristupljeno 7. 7. 2010.
  5. ^ Saunders, Graham E. (2002), A History of Brunei, RoutlegdeCurzon, str. 45, ISBN 9780700716982, pristupljeno 5. 10. 2009
  6. ^ Singh, Ranjit (2000). The Making of Sabah, 1865–1941: The Dynamics of Indigenous Society. University of Malaya Press. ISBN 978-983-100-095-3.
  7. ^ The Report: Sabah 2011. Oxford Business Group. 2011. str. 179. ISBN 9781907065361. Pristupljeno 11. 11. 2019.
  8. ^ Charles, de Ledesma; Mark, Lewis; Pauline, Savage (2003). Malaysia, Singapore, and Brunei. Rough Guides. str. 723. ISBN 978-1-84353-094-7. Pristupljeno 2. 11. 2015. In 1888, the three states of Sarawak, Sabah, and Brunei were transformed into protectorates, a status which handed over the responsibility for their foreign policy to the British in exchange for military protection.
  9. ^ Porritt, Vernon L. (1997). British Colonial Rule in Sarawak, 1946–1963. Oxford University Press. ISBN 978-983-56-0009-8. Pristupljeno 7. 5. 2016.
  10. ^ "British North Borneo Becomes Crown Colony". Kalgoorlie Miner. Trove. 18. 7. 1946. str. 1. Pristupljeno 17. 5. 2016.
  11. ^ "Singapore History". eresources.nlb.gov.sg. Pristupljeno 30. 8. 2022.
  12. ^ Push for Sabah, S'wak's independence: Next stop UN Arhivirano 7. 9. 2012. na: Archive.today. Malaysia-today.net (2010-04-02). Retrieved on 2013-07-29.
  13. ^ http://www.sarawakwatch.com/?p=13661[mrtav link]
  14. ^ "Malaysia | Standing International Forum of Commercial Courts". sifocc.org. Arhivirano s originala, 8. 11. 2022. Pristupljeno 30. 8. 2022.
  15. ^ R.S., Milne; K.J., Ratnam (2014). Malaysia: New States in a New Nation. Routledge. str. 69–72. ISBN 978-1-135-16061-6. Pristupljeno 3. 11. 2019.
  16. ^ Chia, Jonathan (19. 10. 2016). "All round aye from Sabah, Sarawak". The Borneo Post. Arhivirano s originala, 19. 10. 2016. Pristupljeno 20. 10. 2016.
  17. ^ Meredith, L Weiss (17. 10. 2014). Routledge Handbook of Contemporary Malaysia. Routledge. str. 89. ISBN 9781317629597. Pristupljeno 3. 11. 2019.
  18. ^ "20 ministers, deputy ministers from East Malaysia". Sin Chew Daily. 16. 5. 2013. Arhivirano s originala, 14. 7. 2014. Pristupljeno 16. 6. 2014.
  19. ^ "The new cabinet, by party and in numbers". Malaysiakini. 15. 5. 2013. Arhivirano s originala, 14. 7. 2014. Pristupljeno 16. 6. 2014.
  20. ^ Chieh, Yow Hong (27. 10. 2011). "East Malaysian DPM gratuitous, says Dr M". The Malaysian Insider. Arhivirano s originala, 14. 7. 2014. Pristupljeno 16. 6. 2014.
  21. ^ "Appoint DPMs from East M'sia, Putrajaya urged". Malaysiakini. 15. 6. 2014. Arhivirano s originala, 16. 6. 2014. Pristupljeno 16. 6. 2014.
  22. ^ Rintod, Luke (8. 3. 2012). "'Sabah, Sarawak's 'right' to have more parliament seats'". Free Malaysia Today. Arhivirano s originala, 14. 7. 2014. Pristupljeno 16. 6. 2014.
  23. ^ Harding, Andrew (decembar 2017). "Devolution of Powers in Sarawak: A Dynamic Process of Redesigning Territorial Governance in a Federal System". Asian Journal of Comparative Law (jezik: engleski). 12 (2): 257–279. doi:10.1017/asjcl.2017.13. ISSN 2194-6078. S2CID 158009054.
  24. ^ Sharon, Ling (11. 10. 2018). "Sabah and Sarawak CMs meet, have common goals over Malaysian Agreement 1963". The Star (Malaysia). Arhivirano s originala, 12. 10. 2018. Pristupljeno 3. 11. 2019.
  25. ^ Geography, Malaysiahistorical.com.my, arhivirano s originala, 27. 4. 2010, pristupljeno 16. 7. 2010
  26. ^ "Motorcycle tour description and itinerary for the Borneo-East Malaysia motorcycle tour". Asian Bike Tour. Arhivirano s originala, 2. 4. 2010. Pristupljeno 20. 7. 2010.
  27. ^ "Dive The Kakaban Island". De 'Gigant Tours. Arhivirano s originala, 15. 5. 2011. Pristupljeno 20. 7. 2010.
  28. ^ "Sebatik Island off Sabah, Malaysia 1965". The Band of Her Majesty's Royal Marines. Arhivirano s originala, 17. 7. 2011. Pristupljeno 20. 7. 2010.
  29. ^ "Gunung Mulu National Park". UNESCO.org. Arhivirano s originala, 16. 10. 2015. Pristupljeno 20. 7. 2010.
  30. ^ "Kinabalu Park". UNESCO.org. Arhivirano s originala, 14. 6. 2010. Pristupljeno 20. 7. 2010.
  31. ^ Noreen (10. 1. 2010). "Diving at Sipadan Island, Borneo – An Untouched Piece of Art". Aquaviews: Online Scuba Magazine. Pristupljeno 20. 7. 2010.
  32. ^ Scherer, F.C., 1980, Exploration in East Malaysia Over the Past Decade, in Giant Oil and Gas Fields of the Decade, AAPG Memoir 30, Halbouty, M.T., editor, Tulsa, American Association of Petroleum Geologists, ISBN 0891813063, p. 424
  33. ^ "Chart 3: Population distribution by state, Malaysia, 2010" (PDF). Population Distribution and Basic Demographic Characteristics 2010 (jezik: malajski i engleski). Department of Statistics, Malaysia. str. 2 (p. 13 in PDF). Arhivirano s originala (PDF), 30. 8. 2011. Pristupljeno 13. 12. 2012.
  34. ^ "SPECIAL REPORT: Sabah's Project M (subscription required)". Malaysiakini. 27. 6. 2006. Arhivirano s originala, 18. 7. 2014. Pristupljeno 23. 6. 2014.
  35. ^ "RCI report on Sabah's illegal immigrants handed to PM, Agong". The Malay Mail. 19. 5. 2014. Arhivirano s originala, 26. 8. 2014. Pristupljeno 23. 6. 2014.
  36. ^ Chi, Melissa (3. 12. 2014). "'Corrupt officials' blamed for Sabah problems, but RCI says hands tied". The Malay Mail. Arhivirano s originala, 25. 12. 2014. Pristupljeno 10. 12. 2014.
  37. ^ "Institut Pendidikan Guru (Teachers' Training Institute)". Kementerian Pendidikan Malaysia (Malaysian Ministry of Education). Arhivirano s originala, 22. 12. 2015. Pristupljeno 22. 12. 2015. IPG Kampus Sarawak, IPG Kampus Tun Abdul Razak, IPG Kampus Batu Lintang(1st page), IPG Kampus Rajang (2nd page)
  38. ^ Then, Stephen (13. 9. 2013). "Repair Pan Borneo Highway now, says Bintulu MP following latest fatal accident". The Star. Arhivirano s originala, 6. 2. 2016. Pristupljeno 23. 6. 2014.
  39. ^ "Pan Borneo Highway project will be carried out in stages, says minister". The Star. 14. 11. 2013. Arhivirano s originala, 4. 9. 2015. Pristupljeno 23. 6. 2014.
  40. ^ "Getting To Borneo By Air, By Car, By Train". Asia Web Direct. Arhivirano s originala, 12. 6. 2011. Pristupljeno 15. 7. 2010.
  41. ^ "New Ferry launched for Labuan-Sabah-Brunei sea route". The Star. 2. 5. 2015. Arhivirano s originala, 5. 5. 2015.
  42. ^ van der Heide, Egide (2018). PORT DEVELOPMENT IN MALAYSIA AN INTRODUCTION TO THE COUNTRY'S EVOLVING PORT LANDSCAPE (PDF). Kingdom of the Netherlands: Embassy of the Kingdom of the Netherlands in Malaysia. str. 20. Arhivirano s originala (PDF), 30. 9. 2021. Pristupljeno 30. 9. 2021.
  43. ^ Chan, Julia (5. 11. 2014). "Sabah curfew renewed for the seventh time". The Malay Mail. Arhivirano s originala, 22. 12. 2014. Pristupljeno 6. 11. 2014.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Istočna_Malezija"