Kolinda Grabar-Kitarović

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Kolinda Grabar-Kitarović
Kolinda Grabar-Kitarovićile (34771463620).jpg
4. predsjednica Hrvatske
Vrijeme na vlasti
19. februar 2015.
Prethodnik Ivo Josipović
Nasljednik
2. ministrica evropskih poslova
Vrijeme na vlasti
23. decembar 2003 – 16. februar 2005.
Prethodnik Neven Mimica
Nasljednik funkcija ukinuta
1. ministrica vanjskih i evropskih poslova
Vrijeme na vlasti
17. februar 2005 – 12. januar 2008.
Prethodnik Miomir Žužul (vanjsk.posl.)
Nasljednik Gordan Jandroković
Rođenje (1968-04-29) 29. april 1968 (50 god)
Rijeka, SR Hrvatska, SFR Jugoslavija
Nacionalnost Hrvatsko
Politička stranka HDZ
Supružnik Jakov Kitarović
Djeca Luka, Katarina
Obrazovanje Univerzitet u Zagrebu
Vjera rimokatoličanstvo

Kolinda Grabar-Kitarović (rođena 29. aprila 1968)[1] jeste hrvatska političarka, diplomata, 4. po redu predsjednica Republike Hrvatske od februara 2015. Od 2011. do 2014. bila je na funkciji pomoćnika generalnog sekretara NATO-a za javnu diplomatiju. Ujedno je i prva žena ikada postavljena na tu poziciju. Od 2008. do 2011. bila je ambasadorica Hrvatske u SAD-u. Na mjesto ambasadorice imenovana je 19. marta 2008. Od 2005.[2] do 2008. vršila je funkciju ministrice vanjskih poslova Republike Hrvatske.

Rođena je na Rijeci, tada u SFRJ. Živjela je u SAD-u jedan period djetinjstva, a u Los Alamosu je završila srednju školu.[3] Nakon toga, vratila se u Hrvatsku, gdje je upisala Filozofski fakultet Univerziteta u Zagrebu, gdje je diplomirala na engleskom i španskom jeziku 1992. Kasnije je stekla magistarsku titulu u oblasti međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Zagrebu. Od 1995. do 1996. pohađala je Diplomatsku akademiju u Beču.

Godine 1992. postaje savjetnica odjeljenja za međunarodnu saradnju pri Ministarstvu nauke i tehnologije Hrvatske. Sljedeće godine prelazi na mjesto savjetnice u Ministarstvu vanjskih poslova. Postala je šefica sjeveroameričkog odjeljenja Ministarstva vanjskih poslova 1995,[3] gdje ostaje do 1997. Te godine počinje raditi za hrvatsku ambasadu u Kanadi, kao diplomatski savjetnik sve do oktobra 1998, a nakon toga imenovana je kao ministar-savjetnica. U Kanadi je ostala sve do 2000.

Postaje ministar-savjetnica 2000. pri Ministarstvu vanjskih poslova. Tu funkciju napušta 2003. U novembru te godine izabrana je u Hrvatski sabor iz 7. izborne jedinice kao članica HDZ-a. U vladi formiranoj decembra 2003. postavljena je za ministricu evropskih integracija, gdje je početkom 2004. započela pregovore za ulazak Hrvatske u Evropsku uniju. U februaru 2005. imenovana je za ministricu vanjskih poslova Hrvatske.

Njen izbor na mjesto ministrice potvrđen je u Saboru te je položila ministarsku zakletvu 17. februara 2005. Njen osnovni zadatak kao ministrica vanjskih poslova bio je da odvede Hrvatsku u EU.[3] Na mjestu ministrice vanjskih poslova naslijedio ju je Gordan Jandroković, nakon parlamentarnih izbora novembra 2007.

U septembru 2012. dnevne novine Jutarnji list dale su naznake da je Grabar-Kitarović jedna od mogućih HDZ-ovih kandidatkinja za predsjedničke izbore u Hrvatskoj. Predsjednik stranke Tomislav Karamarko izjavio je da je s njom održao sastanak kako bi razmotrili moguću kandidaturu. U intervjuu je izjavila da će sačekati da joj mandat pri NATO-u istekne prije nego što razmotri nastavak svoje političke karijere u Hrvatskoj.

Predsjednički izbori[uredi | uredi izvor]

Grabar-Kitarović u Teheranu, 18. maja 2016.

Na predsjedničke izbore u Hrvatskoj 2014. izašla je kao kandidat HDZ. U prvom krugu izbora dobila je oko 37% glasova, te je izborila učešće u drugom krugu glasanja. Njen protivkandidat u drugom krugu bio je Ivo Josipović. U drugom krugu, pobijedila je Josipovića osvojivši 50,74% glasova. Na mjesto predsjednice, prve u historiji Hrvatske, inaugurirana je 15. februara 2015.

Privatni život[uredi | uredi izvor]

Grabar-Kitarović u braku je s Jakovom Kitarovićem od 1996. godine i zajedno imaju dvoje djece: Katarinu (rođena 2001.) koja je juniorska šampionka Hrvatske u klizanju na ledu i Luku (rođen 2003.)[4]

Po vjeroispovjesti je rimokatolkinja.[5]

Tečno govori engleski, španski i portugalski jezik, a razumije i njemački, francuski i italijanski.[6][7]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Wolfram|Alpha: Computational Knowledge Engine". www.wolframalpha.com. Pristupljeno 13. 5. 2016. 
  2. ^ "Croatia in 2005". Encyclopedia Britannica. Pristupljeno 13. 5. 2016. 
  3. ^ a b c "Ured Predsjednice RH: Životopis". Predsjednica Republike Hrvatske (jezik: hrvatski). Pristupljeno 14. 5. 2016. 
  4. ^ "LIJEPA KOLINDINA KĆI BRILJIRA NA LEDU Hoće li nova državna prvakinja Katarina Kitarović braniti boje Hrvatske na Olimpijskim igrama?". Jutarnji list. Pristupljeno 23. 6. 2016. 
  5. ^ "Je li vrijeme da katolik postane predsjednik Republike Hrvatske?". Politika Plus. Pristupljeno 23. 6. 2016. 
  6. ^ "Kolinda Grabar-Kitarovic, Assistant Secretary General for Public Diplomacy". NATO Official Page. Pristupljeno 23. 6. 2016. 
  7. ^ "CV-Kolinda Grabar-Kitarović". MVEP. Pristupljeno 23. 6. 2016. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]