Kraljeva Sutjeska (franjevački samostan)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Crkva sv. Ive Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci
Frantiskansky kostel a klaster, Kraljeva Sutjeska.jpg
Crkva sv. Ive Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci
Osnovne informacije
Religija Katoličanstvo
Država Bosna i Hercegovina
Organizacijski status Vrhbosanska nadbiskupija
Status Samostanska crkva
Oznaka baštine Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine
Arhitektonski opis
Arhitekt(i) Josip Vancaš
Arhitektonski tip Crkva
Osnovano od strane Bosanski franjevci
Smjer fasade jugoistok-sjeverozapad
Kamen temeljac Sadašnja crkva 1906.g
Dovršeno Prvi samostan polovinom 14. stoljeća. Sadašnja crkva -1908.g.
Specifikacije
Dužina 39,40 m
Širina 18,10 m
Toranj/-evi 2
Visina tornja 45 m

Samostan u Kraljevoj Sutjesci, je franjevački samostan u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, u Kraljevoj Sutjesci, općina Kakanj, Bosna i Hercegovina. Proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. [1] Nacionalni spomenik uz crkva sv. Ive Krstitelja čini pokretna imovina u sastavu samostanskog muzeja: 25 slika, 1 skulptura, 187 predmeta izrađenih od metala, 11 predmeta izrađenih od tekstila, 11 spisa pohranjenih u arhivu, 1 kameni spomenik i orgulje u samostanskoj crkvi.

Historija[uredi | uredi izvor]

Prvobitni samostan je podignut najvjerovatnije u prvoj polovini 14. vijeka. Prvi spomen o njemu nalazimo u popisu franjevačkog pisca Bartola Pisanskog iz 1385. godine. Nakon osmanlijskog osvajanja Bosne, samostan se spominje u jednom osmanlijskom popisu 1469. godine. U vrijeme progona 1524. god. samostan je nasilno porušen. Godine 1658. izgorio je samostan sa svim dragocijenostima (arhiva, biblioteka). Novi je podignut 1664. godine. U vrijeme bečkog rata, krajem 17. vijeka, franjevci su ga morali, zbog velikih nameta, napustiti i živjeti po seoskim kolibama. Kada su se političke prilike smirile, ponovno su se vratili 1704. godine. Tokom 19. vijeka samostan je dvaput građen, posljednji put 1888-90. kada je sagrađen današnji samostan.[2]

Opis[uredi | uredi izvor]

Samostan je građevinska cjeline iz tri dijela: dvije samostanske zgrade i crkva. Sa sjeverozapadne strane kompleksa, nalazi se potporni zid, unutrašnje dvorište i sestrinska kuća.

Crkva[uredi | uredi izvor]

Crkva je trobrodna bazilika u neorenesansnom stilu, dimenzija 39,40 x 18,10 m, i visine 13,60 m. Može se podijeliti na prilazni prostor, središnji molitveni prostor i apsidalni prostor svetišta.

U sredini ulazne fasade je portal, a nad njim veliki polukružni prozor. Srednji dio pročelja uokviruju dva zvonika kvadratnog presjeka, visine 45 m, pokrivena bakarnim krovom.

Crkvu sv. Ive Krstitelja je 1908. godine oslikao Marko Antonini. Konstruktivnu logiku bačvastog svoda naosa naglasio je oslikavanjem lukova sitnim, vegetabilnim motivima, dobijajući na taj način polukružna polja svoda, u čijim je uglovima, predstavio više različitih svetitelja. Lukove krstastog svoda bočnih brodova crkve je također naglasio oslikavanjem vegetabilnih motiva. Kako je crkva posvećena sv. Ivanu Krstitelju, Antonini je centralno mjesto u crkvi, oslikao scenom «Krštenja na rijeci Jordanu».

U samostanu su sakupljani i čuvani najrazličitiji predmeti od kulturnog, historijskog i umjetničkog značaja. Tako samostan posjeduje vrijednu zbirku kasnorenesansnog i baroknog slikarstva: zbirku crkvenog posuđa, vrijednu zbirku starog crkvenog ruha, staru arhivsku građu među kojom se ističu najstarije matične knjige u Bosni i Hercegovini, te brojni pisani dokumenti, biblioteku samostana sa starijim i novijim izdanjima, brojnom i vrijednom periodikom, te najvećom zbirkom inkunabula čuvanih na jednom mjestu u Bosni; također, samostan posjeduje i vrijednu zbirku arheoloških spomenika.


Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Samostan u Kraljevoj Sutjesci". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  2. ^ http://ks-samostan.net/html/samostan.html

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]