Maraton

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Maratonska trka u Washingtonu

Maraton je najduža trkačka atletska disciplina. Maratonska utrka se standardno izvodi na dionici od 42,195 km. Općenito se maraton smatra najtežom atletskom disciplinom ali i jednom od najtežih sportskih disciplina uopće.

Start i cilj maratonske trke su na sportskom stadionu na atletskoj stazi, a najveći dio pruge je na ulicama. Zbog različitosti staze za maratonsku disciplinu ne vode se službeni rekordi.

Historija[uredi | uredi izvor]

Naziv maraton potiče iz legende o grčkom vojniku Filipidu. Prema toj legendi nakon pobjede grčke vojske nad perzijskom na Maratonskom polju mladi ratnik Filipid je potrčao za Atenu, udaljenu 40km, da javi dobre vijesti. Teško je trčao pod punom ratnom spremom, noseći u jednoj ruci štit, a u drugoj koplje. Na kraju je dotrčao u Atenu. Građani, radujte se! Pobijedili smo! To je bilo posljednje što je rekao. Od iscrpljenosti i umora srušio se mrtav.

Godine 1882. Francuz Pierre de Coubertin dao je ideju o obnovi Olimpijskih igara. Četiri godine kasnije u Ateni su se organizovale OI. Tad je Francuz Michel Breal predložio da se u čast Filipida u program OI uvrsti i maraton. Trkači bi se takmičili od Maratonskog polja do Atene. U prvoj maratonskoj trci pobjednik je bio Grk Louis Spiridon.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: