Maraton
| Atletika Maraton | |
|---|---|
 Berlinski maraton 2007. | |
| Muški rekord(i) | |
| Svjetski |  Eliud Kipchoge 2:01:39 (2018) |
| Olimpijski | Samuel Wanjiru 2:06:32 (2008) |
| Ženski rekord(i) | |
| Svjetski | Brigid Kosgei 2:14:04 (2019) |
| Olimpijski |  Tiki Gelana 2:23:07 (2012) |
Maraton je najduža trkačka atletska disciplina. Maratonska utrka standardno se izvodi na dionici od 42,195 km. Smatra se najtežom atletskom disciplinom, ali i jednom od najtežih sportskih disciplina uopće.
Start i cilj maratonske utrke na sportskom su stadionu na atletskoj stazi, a najveći je dio pruge na ulicama. Zbog različitosti staza, sve do 2004. nisu vođeni službeni rekordi.
Historija
[uredi | uredi izvor]Naziv maraton potječe iz legende o grčkom vojniku Filipidu. Prema toj legendi, nakon pobjede grčke vojske nad perzijskom na Maratonskom polju mladi ratnik Filipid potrčao je za Atinu, udaljenu 40 km, da javi dobre vijesti. Teško je trčao pod punom ratnom spremom, noseći u jednoj ruci štit, a u drugoj koplje. Na kraju je dotrčao u Atinu. Građani, radujte se! Pobijedili smo! To je bilo posljednje što je rekao – od iscrpljenosti i umora srušio se mrtav.
Godine 1882. Francuz Pierre de Coubertin dao je ideju o obnovi Olimpijskih igara. Četiri godine kasnije u Atini su organizirane prve moderne Igre. Tada je Francuz Michel Breal predložio da se u čast Filipida u program uvrsti i maraton. Trkači bi se takmičili od Maratonskog polja do Atine. U prvoj maratonskoj utrci pobjednik je bio Grk Spyridon Louis s vremenom 2:58:50.[1]
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Bill Mallon; Ture Widlund (1997). 1896 Olympic Games: Results for All Competitors in All Events, with Commentary. McFarland. str. 69. ISBN 9781476609508. Arhivirano s originala, 7. 4. 2017. Pristupljeno 6. 4. 2017.
