Mark Spitz

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Mark Spitz

Mark Andrew Spitz (fonetski: Mark Špic; 10. februar 1950. u Modestu, Kalifornija, od oca američkog Jevreja i majke Portorikanke) slavni je američki plivački olimpijac, devetostruki Olimpijski pobjednik i plivač koji je 23 puta postavljao svjetske rekorde u sprinterskim disciplinama slobodnim i delfinovim stilom. Dugo je držao rekord po broju zlatnih medalja osvojenih na jednim Olimpijskim igrama – sedam, a osvojio ih je na OI 1972. u Münchenu.

Posljednju, sedmu, zlatnu medalju (u štafeti 4 × 100 m mješovito) osvojio je 4. septembra 1972, dan uoči početka najveće olimpijske tragedije – upada i pokolja od strane palestinskih terorista nad izraelskim sportistima.

Svoj veliki talent ovaj je plivački fenomen pokazao još puno ranije, te se spremao da već na OI 1968. u Mexico Cityju zablista punim sjajem, osvoji pregršt zlatnih medalja i nadmaši svog sunarodnjaka i uzora, također plivačkog velikana, Dona Schollandera, koji je na Igrama u Tokiju četiri godine ranije osvojio četiri zlatne medalje. Planirao je osvojiti pet zlatnih medalja, ali nije uspio. Osvojio je "samo" dva zlata, i to u štafetama 4 × 100 m slobodno i 4 × 200 m slobodno. Tome je dodao srebro na 100 m delfin i bronzu na 100 m slobodno, dok je u finalu na 200 m delfin totalno podbacio, stigavši na cilj posljednji – osmi.

Na Igrama u Münchenu Spitz je postigao podvig koji i dan-danas predstavlja drugo najveće dostignuće koje je na jednim Olimpijskim igrama ostvario neki sportist. Osvojio je sedam zlatnih olimpijskih medalja, što je podvig koji je nadmašio jedino drugi američki plivač, Michael Phelps, u Pekingu 2008.. Pritom je u svakoj finalnoj trci zlatnoj medalji pridodao i svjetski rekord.

Još tokom trajanja plivačkih takmičenja na Igrama u Münchenu Spitz je nagovijestio da će posljednja finalna utrka biti i njegova posljednja utrka u karijeri. Tako je i bilo. Povukao se iz plivanja u dobi od 22 i po godine.

Tim više čudi njegov pokušaj da se kvalificira za američki plivački tim za OI 1992. u Barceloni. Tada je imao 42 godine. Nije uspio, osim što je ponovo skrenuo na sebe pažnju i podsjetio na svoje legendarne uspjehe, pa je činjenica da je tek ovim "nestašlukom", sada konačno i zauvijek, okončana jedna od najvećih sportskih i olimpijskih karijera u historiji.

Spitz danas živi u Kaliforniji, sa suprugom Suzy, s kojom ima dva sina, Matthewa i Justina.

Karijera[uredi | uredi izvor]

  • 1968 – OI, 2 zlatne medalje (štafete 4 × 100 m slobodno i 4 × 200 m slobodno), 1 srebrna medalja (100 m delfin) i 1 bronzana medalja (100 m slobodno)
  • 1972 – OI, 7 zlatnih medalja (100 m slobodno, 200 m slobodno, 100 m delfin, 200 m delfin; i štafete: 4 × 100 m slobodno, 4 × 200 m slobodno i 4 × 100 m mješovito)

Lični rekordi:[uredi | uredi izvor]

  • 100 m slobodno: 51.22 (1972, tada svjetski rekord)
  • 200 m slobodno: 1:52.78 (1972, tada svjetski rekord)
  • 100 m delfin: 54.27 (1972, tada svjetski rekord)
  • 200 m delfin: 2:00.70 (1972, tada svjetski rekord)

Štafete:[uredi | uredi izvor]

  • 4 × 100 m slobodno: 3:26.42 (1972, tada svjetski rekord)
  • 4 × 200 m slobodno: 7:35.78 (1972, tada svjetski rekord)
  • 4 × 100 m mešovito: 3:48.16 (1972, tada svjetski rekord)

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]