Metabolit
(u katabolizmu proteina, ugljikohidrata i masti)
Metaboliti su (među)proizvodi metabolizma. Pritom se znaka metabolit obično ograničava na male molekule.
Metaboliti imaju različite funkcije, uključujući i gorivo, strukturu, signalizaciju, stimulativne i inhibitorne efekte na enzime, katalitske aktivnosti (obično kao kofaktor zaenzim]]), odbranu i interakciju s drugim organizmima (npr. biološka pigmentacija, odoranti i feromoni).[1][2][3][4]
- Primarni metabolit direktno je uključen u normalan "rast", razvoj i razmnožavanje. Etilen je primjer primarnog metabolita koji se proizvodi u velikim količinama, u industrijskoj mikrobiologiji.
- Sekundarni metabolit nije direktno uključen u te procese, ali obično ima važnu ekološku funkciju. Primjeri uključuju antibiotike i pigmente, kao što su smola i terpeni itd. Neki antibiotici koriste primarne metabolite kao prekursore, kao što je aktinomicin, koji nastaje iz primarnog metabolita, triptofana.
Primjeri primarnih metabolita koji se proizvode u procesima primjene mikrobologije u industriji.[5]
| Klasa | Primjer |
|---|---|
| Alkohol | Etanol |
| Aminokiselina | Glutaminska kiselina, aspartična kiselina |
| Nukleotid | 5' guanilinska kiselina |
| Antioksidans | Izoaskorbinska kiselina |
| Organska kiselina | Sirćetna kiselina, Mliječna kiselina |
| Polol | Glicerol |
| Vitamin | B2 |
Metabolomni oblici velike mreže metaboličkih reakcija iz kojih proizlaze enzimske hemijske reakcije ulazna su supstanca drugih hemijskih reakcija. Metaboliti iz hemijskih sastojaka vode, bez obzira na to jesu li inherentni ili farmaceutski, formiraju se kao dio prirodnih biohemijskih procesa degradiranja i eliminiranja spojeva. Stopa degradacije spojeva važna je odrednica trajanja i intenziteta njegove akcije. Profiliranje metabolita farmaceutskih spojeva, metabolizam lijeka, važan je dio otkrivanja lijeka, što je dovelo do potrage za razumijevanjem nepoželjnih nuspojava.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ Ibrulj S., Haverić S., Haverić A. (2008): Citogenetičke metode – Primjena u medicini . Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo,ISBN 978-9958-9344-5-2.
- ↑ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
- ↑ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.
- ↑ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.
- ↑ "Demain, Arnold L. Microbial Production of Primary Metabolites. MIT, 1980". Arhivirano s originala, 12. 9. 2019. Pristupljeno 10. 5. 2015.
