Mjesto vezanja

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Mjesto vezanja ili mjesto vezivanja – u biohemiji – je sekvenca na proteinu, DNK ili RNK sa kojim druge, specifične molekule i ioni, u ovom smislu općenito zvani ligandi, stvaraju hemijsku vezu.[1][2]

Mjesto vezanja također imaju i antitijela kao specifično kodirane regije koje vežu antigene, na osnovu njihove prepoznatljive strukture.

Termin zasićenje se odnosi na frakciju ukupnih mesta vezanja koja su zauzeta u bilo koje vrijeme. Kad se na nekom mjestu vezanja može biti više od jednog tipa liganda, javlja se kompeticija. Između nevezanih i vezanih liganda, ostoji hemijska ravnoteža.[3][4]

Mjesto vezivanja takođe pokazuje hemijsku specifičnost za tipive liganda koji se mogu vezati i afinitet, koji je mjera jačine hemijske veze.

Mjesta vezivanja su često važne komponente funkcijske karakterizacije biomolekula. Naprimjer, obilježavajuće mjesto vezanja supstrata jednog enzima je bitno za modeliranje reakcijskog mehanizma, koji omogućava hemijsku promjenu koja teče od supstrata do produkta.

Specifičniji oblik mjesta vezanja su mjesta vezivanja transkripcijskih faktora, koja na DNK.[5][6][7]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Alberts B. (2002)ː Molecular biology of the cell. Garland Science, New York, ISBN 0-8153-3218-1.
  2. ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.
  3. ^ Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3.
  4. ^ Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.
  5. ^ Whitten K.W., Gailey K. D. and Davis R. E. (1992): General chemistry, 4th Ed. Saunders College Publishing, Philadelphia, ISBN 0-03-072373-6.
  6. ^ Petrucci R.H., Harwood W.S. and Herring F.G. (2002): General Chemistry, 8th Ed. Prentice-Hall, New York, ISBN 0-13-014329-4.
  7. ^ Laidler K. J. (1978): Physical chemistry with biological applications. Benjamin/Cummings, Menlo Park, ISBN 0-8053-5680-0.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]