Načini reprodukcije

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Način razmnožavanja kod ptica kombinuje unutrašnju oplodnju sa oviparnim. razvojem Ovdje se pile Montaguove eje upravo izleglo iz svog jajeta.

Životinje imaju razne načine reprodukcije da bi proizvele svoje mlade. Tradicionalno je ova funkcija klasifikovana u tri načina, oviparnost (embrioni u jajima), viviparnost (živorođeni mladi) i ovoviviparnost (srednji između prva dva). Međutim, svaki od tih takozvanih tradicionalnih načina pokrivao je širok spektar različitih reproduktivnih strategija. Biolog Thierry Lodé je shodno tome predložio pet načina reprodukcije zasnovanih na odnosu između zigota (oplođenog jajeta) i roditelja. Njegovi revidirani načini su ovuliparnost, sa spoljašnjom oplodnjom; oviparnost, sa unutrašnjom oplodnjom velikih jaja koja sadrže značajno hranljivo žumance; ovovi-viparnost, odnosno oviparnost u kojem se zigoti zadržavaju neko vrijeme u tijelu roditelja, ali bez ikakvog hranjenja od strane roditelja; histotrofna viviparnost, gdje se zigoti razvijaju u jajovodu ženke, ali se hrane drugim tkivima; i hemotrofna viviparnost, gdje embrion u razvoju hrani majka, često preko placente.

Tradicionalni načini[uredi | uredi izvor]

Tri tradicionalna načina reprodukcije su:[1]

  • Oviparnost, uzeto kao stanje predaka, gdje se mrijeste ili neoplođene oociti ili oplođena jaja.[1]
  • Viviparnost, uključujući bilo koji mehanizam u kojem se mladi rađaju uživo, ili gdje razvoj mladih podržava bilo koji roditelj u ili na bilo kojem dijelu svog tijela.[1]
  • Ovoviviparnost, pokriva mehanizme koji obuhvataju modove oviparnosti i viviparnosti.[1]

Može se uočiti da tako definirani, svaki od ovih tradicionalnih načina pokriva niz strategija razmnožavanja.[1]

Revidirani načini[uredi | uredi izvor]

Biolog Thierry Lodé predložio je (2001, 2012) pet načina reprodukcije zasnovanih na odnosu između zigota (oplođenog jajeta) i roditelja:[1][2]

Stoga je definicija oviparnosti uža u revidiranoj shemi, jer ne uključuje "jajnost" koja se nalazi kod većine riba, većine žaba i mnogih beskičmenjaka.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c d e f g h i j k l Lode, Thierry (2012). "Oviparity or viviparity? That is the question ...". Reproductive Biology. 12 (3): 259–264. doi:10.1016/j.repbio.2012.09.001. PMID 23153695.
  2. ^ Thierry Lodé (2001). Les stratégies de reproduction des animaux (Reproduction Strategies in Animal Kingdom). Eds. Dunod Sciences. Paris.

Šablon:Životinjski porođaj