Narančasta

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Narandžasta
 
Računarski zapisi boje
Heksadecimalni zapis: FF7F00
RGB zapis (r, g, b): (255, 127, 0)
CMYK zapis (c, m, y, k) *: (0, 50, 100, 0)
HSV zapis (h, s, v): (30°, 100%, 100%)

Narandžasta boja nastaje miješanjem crvene i žute boje. Talasna dužina boje u spektru je 620-585 nm. Iako u mnogin jezicima narandžasta boja se veže za voće (narandža), riječ vjerovatno potiče iz Indonezije (ind. orang-utang, šumnjak) i veže se za orangutane. U Evropi i Americi, narančasta je često vezana za zabavu, neuobičajenost, ekstrovertnost, vatru, aktivnost, opasnost, ukus i miris, te jesenju sezonu, i protestantizam. U Aziji, to je važna simbolična boja budizma i hinduizma.[1]

Simbolizam[uredi | uredi izvor]

  • Narandžasta je poslije žute najupadljivija boja.
  • Narandžasta je boja radosti, veselja, društvenosti.

Porijeklo riječi[uredi | uredi izvor]

Narandžasta boja je dobila ime po izgledu zrelog narandžastog voća.[2]Riječ dolazi iz starog francuskog orenge, i od starog naziva za voće, pomme d'orange. Ime također dolazi od arapske i perzijske riječi naranj, koja je izvedena iz sanskrita naranga.[3]Prvo zabilježeno korištenje riječi narančasta kao ime boje na engleskom jeziku dolazi iz 1512. godine[4][5] u jednom testamentu koji se nalazi u arhivi. Prije nego što je ova riječ uvedena u svijetu engleskog govornog područja, boja šafrana je već postojala u engleskom jeziku. Narandžasta je bila poznata i kao ġeolurēad (žuto-crvena) za crvenkasto narančastu boju, ili ġeolucrog žuti šafran za žućkasto narančastu boju.[6][7][8]Alternativno, narandžaste stvari su ponekad opisivane kao crvene, kao što su crveni jelen, crvena kosa, Crvena planeta.

Historija i umjetnost[uredi | uredi izvor]

U starom Egiptu, umjetnici su koristili narandžasti mineralni pigment koji se koristio za slikanje nadgrobnih slika realgara, kao i u druge svrhe. Također, kasnije su ga koristili srednjovjekovni umjetnici za bojenje rukopisa. Pigmenti su se u davna vremena pravili od minerala poznatog kao orpiment. Orpiment je bio važan predmet trgovine u Rimskom carstvu te je korišten kao lijek u Kini, iako je sadržavao arsen i bio je vrlo otrovan. Također se koristio kao otrov za muhe i otrov za strelice. Zbog svoje boje žuto-narančaste, bio je još jedan od omiljenih za alhemičare koji su bili u potrazi za načinom da se napravi zlato, kako u Kini tako i na Zapadu.

Prije kraja 15. vijeka, narandžasta boja je postojala u Evropi, ali bez imena; ona je jednostavno bila nazivana žuto-crvenom. Portugalski trgovci su krajem 15. i početkom 16. vijeka, donijeli u Evropu iz Azije prvo drveće narandže. Nazivali su ih po riječi iz sanskrita naranga, koja je postepeno postajala "narančasta", na engleskom jeziku. U dijelovima Njemačke, Nizozemske, i Rusije, voće narandže se i dalje zove kineska jabuka.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Eva Heller, Psychologie de la couleur: effets et symboliques, pp. 149–158
  2. ^ Paterson, Ian (2003). A Dictionary of Colour: A Lexicon of the Language of Colour (1st paperback iz.). London: Thorogood (publicirano 2004). str. 280. ISBN 1-85418-375-3. OCLC 60411025{{inconsistent citations}} 
  3. ^ Shorter Oxford English Dictionary, 5th edition, 2002.
  4. ^ "orange colour – orange color, n. (and adj.)". Oxford English Dictionary. OED. Pristupljeno 19 April 2011. 
  5. ^ Maerz, Aloys John; Morris Rea Paul (1930). "A Dictionary of Color". New York: McGraw-Hill. str. 200. 
  6. ^ Kenner, T.A. (2006). Symbols and their hidden meanings. New York: Thunders Mouth. str. 11. ISBN 1-56025-949-3. 
  7. ^ The Semantics of Colour. Pristupljeno 25 September 2014. 
  8. ^ The Power of Words. Pristupljeno 25 September 2014.