Nekropola Zabrđe u Lepenici

Nekropola Zabrđe u Lepenici, nalazi se u opštini Kiseljak, Bosna i Hercegovina. Nekropola je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Lokacija

Naselje Zabrđe nalazi se u gornjem toku rijeke Lepenice, na južnom dijelu područja koje se danas naziva Lepenica. Ono obuhvata dio sliva te rijeke od Kiseljaka, na sjeveru, do sastavaka Crne Rijeke i Bioče, koje je formiraju.

Istorija

Predio u kojem su sela Zabrđe i Toplica nalazi se na južnom rubu područja Lepenice. U ranom srednjem vijeku pa sve do XIV stoljeća postojala je velika župa Lepenica, koja se prostirala na području današnjih općina Fojnica, Kreševo i Kiseljak. Bila je jedna od sedam župa u srednjoj ili gornjoj Bosni. Najstariji historijski podatak o župi Lepenici nalazi se u povelji ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV iz 1244. godine, u kojoj se, između ostalog, potvrđuje bosanskom biskupu posjed “Rozil in supa Lepeniza, apud ecclesiam s. Michaelis”. Rotilj se nalazi oko 1,5 km zapadno od Kiseljaka. U to vrijeme bila je ova župa u direktnom posjedu bosanskih banova, a do 1463. godine u direktnom posjedu dinastije Kotromanića.

Opis

Prije 40-ak godina na groblju se nalazilo 17 stećaka. Danas ih ima 14 cijelih i jedan razbijen i pomjeren. Na spomeniku br. 2, sljemenjak sa postoljem, dimenzija 2x1,1x1,2 m; je grb i natpis velikog kneza bosanskog Radoja Radosalića Pribinića.

Sve prelomne linije na sarkofagu su ukrašene reljefno izvedenom tordiranom trakom. Na površini krova je osmokraka rozeta koja je sastavni dio heraldičke kompozicije na pečatnjaku sa grbom Pribinića, nađenim u grobu kralja Tvrtka I u Milima. Grb je na zapadnoj čeonoj strani, a natpis na južnoj bočnoj strani. Iznad grba je dio natpisa sa tri riječi (SE ZALMENIJE KNEZA). Grb je optočen vijugavom trakom na kojoj iz udubljenih preloma niču po tri listića. U krugu su prikazani, okrenuti na lijevo, gornji dio tijela i glava vuka sa rastvorenaim ustima u kojima je isklesan donji red zuba, i snažno isplažen dugačak jezik. Prednje noge su snažne i ispružene. Ispod tijela je “jastučić” u vidu tordirane trake, a ispod njega je dio kacige ili dio grba sa plaštom čiji je kraj kitnjast i izvijen nagore. Natpis je pisan bosanskom ćirilicom. Počinje u polukrugu iznad grba na zapadnoj, a nastavlja se na južnoj podužnoj strani. Integralni tekst glasi:

[S]E ZALMENIJE KNEZA RADOJA, VELIKOG KNEZA BOSANSKOG, A POSTAVI JEGA SIN NJEGOV KNEZ RADIČ Z BOŽJOM POMOĆU i SVOJIH VJERNIH A S INOM NIJEDNOM POMOĆU NEGO SAM ON.

U drugom redu teksta između riječi urezane su tri osmokrake rozete. Stećak je postavljen između 1408. i 1417. godine

Literatura

• Šefik Bešlagić, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST
• Šefik Bešlagić, Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED
• Marko Vego, Sarajevo: Izdanje Zemaljskog muzeja, knjiga III, 1964.Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine.