Razlika između verzija stranice "Dioklecijanova palača"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m Bot: Interwiki za izabrane članke za hr:Dioklecijanova palača |
m Bot: fr:Palais de Dioclétien je dobar članak.; kozmetičke promjene |
||
Red 2: | Red 2: | ||
[[Datoteka:SPLIT-Hebrard overall color restitution.jpg|mini|350px|Dioklecijanova palača]] |
[[Datoteka:SPLIT-Hebrard overall color restitution.jpg|mini|350px|Dioklecijanova palača]] |
||
Rimski car [[Dioklecijan]] proveo je zadnje godine svoga života u ogromnoj [[palača|palači]], koju je podigao u blizini svoga rodnog mjesta Aspalthos (Dioclea, blizu Salone - današnjeg Solina) u [[Dalmacija|Dalmaciji]] između 295-305 godine. Spalatska (prijašnje ime za [[Split]]) palača odlikuje se svojim izvanrednim strateškim položajem u sredini [[Rimsko Carstvo |
Rimski car [[Dioklecijan]] proveo je zadnje godine svoga života u ogromnoj [[palača|palači]], koju je podigao u blizini svoga rodnog mjesta Aspalthos (Dioclea, blizu Salone - današnjeg Solina) u [[Dalmacija|Dalmaciji]] između 295-305 godine. Spalatska (prijašnje ime za [[Split]]) palača odlikuje se svojim izvanrednim strateškim položajem u sredini [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] između [[zapad]]a i [[istok]]a. |
||
Palača se sastoji od niza rimskih vila i dvorske, vojne, gradske i sakralne arhitekture. Na pravougaonom temelju sagrađena palača zauzimala je oko 30.000 |
Palača se sastoji od niza rimskih vila i dvorske, vojne, gradske i sakralne arhitekture. Na pravougaonom temelju sagrađena palača zauzimala je oko 30.000 m² (otprilike 215 x 180 metara). Ogromni zidovi i tornjevi na svakom uglu, kao i još po četiri manja tornja na svakome zidu (osim na zidu prema moru), razgraničavali su ovu građevinu od ostale okoline. Unutrašnjost palače sastojala se od jedne vodoravne (Decumanus) i jedne uspravn (Cardo) ulice, koja je palaču pravilno dijelila na četiri dijela: dva na sjeveru i dva na jugu. |
||
U sjevernom dijelu su arheološka iskopavanja pokazala ostatke dvije velike grđevine pravougaonog oblika, čija funkcija do danas nije u potpunosti razjašnjena. Pretpostavlja se da su građevine imale vojnu funkciju. |
U sjevernom dijelu su arheološka iskopavanja pokazala ostatke dvije velike grđevine pravougaonog oblika, čija funkcija do danas nije u potpunosti razjašnjena. Pretpostavlja se da su građevine imale vojnu funkciju. |
||
Red 14: | Red 14: | ||
== Vanjski linkovi == |
== Vanjski linkovi == |
||
*[http://whc.unesco.org/pg.cfm?cid=31&id_site=97 Stranica UNESCOa o Splitu i Dioklecijanovoj palači] |
* [http://whc.unesco.org/pg.cfm?cid=31&id_site=97 Stranica UNESCOa o Splitu i Dioklecijanovoj palači] |
||
Red 26: | Red 26: | ||
[[Kategorija:Građevine u Splitu]] |
[[Kategorija:Građevine u Splitu]] |
||
[[Kategorija:Građevine i strukture u Hrvatskoj]] |
[[Kategorija:Građevine i strukture u Hrvatskoj]] |
||
{{Link FA|hr}} |
{{Link FA|hr}} |
||
{{Link GA|fr}} |
Verzija na dan 20 oktobar 2013 u 00:37
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Rimski car Dioklecijan proveo je zadnje godine svoga života u ogromnoj palači, koju je podigao u blizini svoga rodnog mjesta Aspalthos (Dioclea, blizu Salone - današnjeg Solina) u Dalmaciji između 295-305 godine. Spalatska (prijašnje ime za Split) palača odlikuje se svojim izvanrednim strateškim položajem u sredini Rimskog Carstva između zapada i istoka.
Palača se sastoji od niza rimskih vila i dvorske, vojne, gradske i sakralne arhitekture. Na pravougaonom temelju sagrađena palača zauzimala je oko 30.000 m² (otprilike 215 x 180 metara). Ogromni zidovi i tornjevi na svakom uglu, kao i još po četiri manja tornja na svakome zidu (osim na zidu prema moru), razgraničavali su ovu građevinu od ostale okoline. Unutrašnjost palače sastojala se od jedne vodoravne (Decumanus) i jedne uspravn (Cardo) ulice, koja je palaču pravilno dijelila na četiri dijela: dva na sjeveru i dva na jugu.
U sjevernom dijelu su arheološka iskopavanja pokazala ostatke dvije velike grđevine pravougaonog oblika, čija funkcija do danas nije u potpunosti razjašnjena. Pretpostavlja se da su građevine imale vojnu funkciju.
Na središnjem trgu (Peristil) u južnome dijelu palače, na lijevoj i desnoj strani, nalazili su se parkovi sa spomenicima (tri hrama i Dioklecijanov mauzolej). U južnoj četvrti očuvani su ostaci carskih odaja različitih oblika.
Tokom vijekova prvobitna se arhitektura stalno mijenjala. Danas su od kompleksa sačuvane zidine, troja vrata (Zlatna - Porta Aurea, Srebrna - Porta Argentea, Željezna - Porta Ferrea i Mjedena - Porta Aenea), carev mauzolej (danas crkva Sv. Duje), ugaone kule, Jupiterov hram ili Hram svih bogova, središnji trg - Peristil, te neposredno na jugu od Peristila, Vestibul.
Vanjski linkovi
Commons ima datoteke na temu: Dioklecijanova palača |