Razlika između verzija stranice "Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 9: Red 9:
* [[Stari most]] sa historijskim gradskim područjem u [[Mostar]]u,
* [[Stari most]] sa historijskim gradskim područjem u [[Mostar]]u,
* [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u,
* [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u,
* [[Stećci]]. Na listi nalaze se 22 nekropole na teritoriju Bosne i Hercegovine, po tri na području Srbije i Crne Gore i dvije na teritoriju Hrvatske.
* [[Stećci (svjetska baština UNESCO-a)|Stećci]]. Na listi nalaze se 22 nekropole na teritoriju Bosne i Hercegovine, po tri na području Srbije i Crne Gore i dvije na teritoriju Hrvatske.


Komisija prati, razmatra i pravi listu stanja i aktivnosti u vezi sa nacionalnim spomenicima koji su ugroženi nezakonitom izgradnjom, nestručnom rekonstrukcijom, neodržavanjem ili nekim drugim vidom destrukcije. Na toj listi iz 2016. godine su 84 spomenika.
Komisija prati, razmatra i pravi listu stanja i aktivnosti u vezi sa nacionalnim spomenicima koji su ugroženi nezakonitom izgradnjom, nestručnom rekonstrukcijom, neodržavanjem ili nekim drugim vidom destrukcije. Na toj listi iz 2016. godine su 84 spomenika.

Verzija na dan 8 novembar 2016 u 13:30

Stari most u Mostaru, jedan od 818 nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine

Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine je prirodno ili dobro nastalo ljudskim djelovanjem koje se zbog svojih vrijednosti smatra značajnim za Bosnu i Hercegovinu. Odluku o predloženim dobrima donosi Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika.[1]

Komisiju osnovalo je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u decembru 2001. godine, u skladu sa Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Sjedište Komisije je u Sarajevu. Tri člana su iz Bosne i Hercegovine (dva iz Federacije Bosne i Hercegovine, jedan iz Republike Srpske), a jedan član je iz inostranstva. Mandat im traje pet godina, sa mogućnošću reizbora. Odluke o tome da li će neko dobro biti proglašeno pokretnim ili nepokretnim nacionalnim spomenikom, donose se na osnovu utvrđenih kriterijuma, a sprovode se u skladu sa zakonom koji reguliše mjere zaštite i rehabilitacije dobara koja su utvrđena kao nacionalni spomenici.[2]

U svom radu Komisija obezbjeđuje poštivanje usvojenih međunarodnih standarda, zastupa interes Bosne i Hercegovine kod međunarodnih organizacija (UNESCO), sarađuje sa Interpolom u slučaju oštećenja ili nestanka dobra, i obavlja mnoge druge proceduralne aktivnosti oko nacionalnih spomenika.

Do aprila 2016. Komisija je 818 dobara proglasila za nacionalni spomenik. Tri spomenika su na UNESCO-ovoj listi mjesta svjetske baštine u Evropi:

Komisija prati, razmatra i pravi listu stanja i aktivnosti u vezi sa nacionalnim spomenicima koji su ugroženi nezakonitom izgradnjom, nestručnom rekonstrukcijom, neodržavanjem ili nekim drugim vidom destrukcije. Na toj listi iz 2016. godine su 84 spomenika.

Reference

  1. ^ "NACIONALNI SPOMENICI BOSNE I HERCEGOVINE". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 23. 6. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ "ZAKON O ZAŠTITI DOBARA KOJA SU ODLUKAMA KOMISIJE ZA ZAŠTITU NACIONALNIH SPOMENIKA PROGLAŠENA KAO NACIONALNI SPOMENIK BOSNE l HERCEGOVINE". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 23. 6. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkovi