Razlika između verzija stranice "Grb Slavonije"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m sitn.
m razne ispravke
Red 14: Red 14:
| slika2_širina = 50
| slika2_širina = 50
| slika2_opis = Historijski grb
| slika2_opis = Historijski grb
| slika3 = Coa Croatia Country History (with crown) (1868-1918).svg
| slika3 = Coa Croatia Country History (with crown) (1868–1918).svg
| slika3_alt =
| slika3_alt =
| slika3_širina = 50
| slika3_širina = 50
| slika3_opis = Grb [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne Kraljevine]] (1868. – 1918.)
| slika3_opis = Grb [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne Kraljevine]] (1868–1918)
| nosilac_grba = [[Slavonija]] ([[Hrvatska]])
| nosilac_grba = [[Slavonija]] ([[Hrvatska]])
| godina_usvojen = 1496
| godina_usvojen = 1496
Red 32: Red 32:
}}
}}


'''Grb Slavonije''' je historijski [[hrvatski grb]] koji se danas nalazi u kruni grba Hrvatske, a predstavlja [[heraldika|heraldički]] simbol regije [[Slavonija|Slavonije]].
'''Grb Slavonije''' je historijski [[hrvatski grb]] koji se danas nalazi u kruni grba Hrvatske, a predstavlja [[heraldika|heraldički]] simbol regije [[Slavonija|Slavonije]].


Između druge polovice [[16. vijek|16.]] i sredine [[19. vijek]]a, ovaj [[grb]] se koristio i na grbu [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Hrvatsko-dalmatinsko-slavonskog kraljevstva]], budući da je zbog [[Osmanlije|osmanlijskih]] osvajanja, [[srednji vijek|srednjovjekovno]] središte [[Hrvatska|Hrvatske]] bilo izgubljeno, a političko i državno-pravno težište hrvatskih zemalja bilo premješteno sa juga na sjever, u međurječje [[Drava|Drave]] i [[Sava|Save]].<ref>{{hr simbol}} Božić, Mate i Ćosić, Stjepan, Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika, od 13. do 16. stoljeća, u Gordogan br. 35.-36., str. 62.</ref> Grb se opisuje kao štit na kojem je u gornjem dijelu prikazana [[zvijezda]], a između dvije linije koje predstavljaju rijeke, nalazi se prikaz [[Kuna|kune]] okrenute prema heraldički desnoj strani.
Između druge polovice [[16. vijek|16.]] i sredine [[19. vijek]]a, ovaj [[grb]] se koristio i na grbu [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Hrvatsko-dalmatinsko-slavonskog kraljevstva]], budući da je zbog [[Osmanlije|osmanlijskih]] osvajanja, [[srednji vijek|srednjovjekovno]] središte [[Hrvatska|Hrvatske]] bilo izgubljeno, a političko i državno-pravno težište hrvatskih zemalja bilo premješteno sa juga na sjever, u međurječje [[Drava|Drave]] i [[Sava|Save]].<ref>{{hr simbol}} Božić, Mate i Ćosić, Stjepan, Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika, od 13. do 16. stoljeća, u Gordogan br. 35.-36., str. 62.</ref> Grb se opisuje kao štit na kojem je u gornjem dijelu prikazana [[zvijezda]], a između dvije linije koje predstavljaju rijeke, nalazi se prikaz [[Kuna|kune]] okrenute prema heraldički desnoj strani.


== Historija ==
== Historija ==
Kralj [[Vladislav II, kralj Ugarske|Vladislav II. Jagelović]] (1490.-1516.) potvrdio je [[8. decembar|8. decembra]]<ref>{{hr simbol}} [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=23191 Hrvatski grb - Hrvatska enciklopedija]</ref> [[1496.]] godine slavonskim velikašima zemaljski grb [[Kraljevina Slavonija|Kraljevine Slavonije]] u obliku štita s kunom između dvije rijeke sa šestokrakom zvijezdom u vrhu štita. Predložak za lik četveronožne životinje koju se identifikovalo sa kunom, bio je zapravo [[lav]] u hodu koji je predstavljao [[dinastija|dinastički]] simbol ''mlađih kraljeva'' i hrvatskih hercega iz vladarske obitelji [[Arpadovići|Arpadovića]], čiji se prikaz nalazio na aversu slavonskih banovaca, koje su kovali [[herceg|hrvatski hercezi]] i [[ban]]ovi ''cijele Slavonije'' od druge polovice [[13. vijek|13.]] do druge polovice [[14. vijek]]a.<ref>{{hr simbol}} Božić, Mate i Ćosić, Stjepan, Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika, od 13. do 16. stoljeća, u Gordogan br. 35.-36., str. 60.-62.</ref> Činjenica da se u kraljevoj grbovnici šesterokraka zvijezda naziva [[Mars (mitologija)|marsovom zvijezdom]] (''Mart''), upućuje na zaključak kako je u razdoblju do kraja 15. vijeka među slavonskim plemstvom došlo do pogrešnog vjerovanja da je životinja prikazana na [[novac|novcima]] zapravo kuna, imajući u vidu da se kuna na srednjovjekovnom [[Latinski jezik|latinskom jeziku]] nazivala ''martes''. Iz te latinske riječi nastao je i izraz ''marturina'', odnosno ''kunovina'', koja se plaćala kao porez prvenstveno na području između Drave i Save.<ref>{{hr simbol}} Božić, Mate i Ćosić, Stjepan, Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika, od 13. do 16. stoljeća, u Gordogan br. 35.-36., str. 60.-62.</ref>
Kralj [[Vladislav II, kralj Ugarske|Vladislav II. Jagelović]] (1490–1516) potvrdio je [[8. decembar|8. decembra]]<ref>{{hr simbol}} [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=23191 Hrvatski grb - Hrvatska enciklopedija]</ref> [[1496.]] godine slavonskim velikašima zemaljski grb [[Kraljevina Slavonija|Kraljevine Slavonije]] u obliku štita s kunom između dvije rijeke sa šestokrakom zvijezdom u vrhu štita. Predložak za lik četveronožne životinje koju se identifikovalo sa kunom, bio je zapravo [[lav]] u hodu koji je predstavljao [[dinastija|dinastički]] simbol ''mlađih kraljeva'' i hrvatskih hercega iz vladarske obitelji [[Arpadovići|Arpadovića]], čiji se prikaz nalazio na aversu slavonskih banovaca, koje su kovali [[herceg|hrvatski hercezi]] i [[ban]]ovi ''cijele Slavonije'' od druge polovice [[13. vijek|13.]] do druge polovice [[14. vijek]]a.<ref name="ReferenceA">{{hr simbol}} Božić, Mate i Ćosić, Stjepan, Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika, od 13. do 16. stoljeća, u Gordogan br. 35.-36., str. 60.-62.</ref> Činjenica da se u kraljevoj grbovnici šesterokraka zvijezda naziva [[Mars (mitologija)|marsovom zvijezdom]] (''Mart''), upućuje na zaključak kako je u razdoblju do kraja 15. vijeka među slavonskim plemstvom došlo do pogrešnog vjerovanja da je životinja prikazana na [[novac|novcima]] zapravo kuna, imajući u vidu da se kuna na srednjovjekovnom [[Latinski jezik|latinskom jeziku]] nazivala ''martes''. Iz te latinske riječi nastao je i izraz ''marturina'', odnosno ''kunovina'', koja se plaćala kao porez prvenstveno na području između Drave i Save.<ref name="ReferenceA"/>


Tokom druge polovice 19. vijeka primat na području [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije]] preuzima [[šah]]irani hrvatski grb, kao nacionalni simbol svih [[Hrvati|Hrvata]]. Danas je slavonski grb dio službenog grba Republike Hrvatske i smješten je u kruni iznad glavnog grba.
Tokom druge polovice 19. vijeka primat na području [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije]] preuzima [[šah]]irani hrvatski grb, kao nacionalni simbol svih [[Hrvati|Hrvata]]. Danas je slavonski grb dio službenog grba Republike Hrvatske i smješten je u kruni iznad glavnog grba.
Red 52: Red 52:
</gallery>
</gallery>


== Vidi još ==
== Također pogledajte ==
* [[Grb Hrvatske]]
* [[Grb Hrvatske]]
* [[Regije Hrvatske]]
* [[Regije Hrvatske]]

Verzija na dan 29 januar 2020 u 11:59

Grb Slavonije
Grb Slavonije iz štita na kruni grba Republike Hrvatske
Verzije
Moderni prikaz historijskog slavonskog grba
Svjetlija verzija
Historijski grb
Šablon:Slika3 alt}
Grb Trojedne Kraljevine (1868–1918)
Detalji
Nosilac grbaSlavonija (Hrvatska)
Usvojen1496

Grb Slavonije je historijski hrvatski grb koji se danas nalazi u kruni grba Hrvatske, a predstavlja heraldički simbol regije Slavonije.

Između druge polovice 16. i sredine 19. vijeka, ovaj grb se koristio i na grbu Hrvatsko-dalmatinsko-slavonskog kraljevstva, budući da je zbog osmanlijskih osvajanja, srednjovjekovno središte Hrvatske bilo izgubljeno, a političko i državno-pravno težište hrvatskih zemalja bilo premješteno sa juga na sjever, u međurječje Drave i Save.[1] Grb se opisuje kao štit na kojem je u gornjem dijelu prikazana zvijezda, a između dvije linije koje predstavljaju rijeke, nalazi se prikaz kune okrenute prema heraldički desnoj strani.

Historija

Kralj Vladislav II. Jagelović (1490–1516) potvrdio je 8. decembra[2] 1496. godine slavonskim velikašima zemaljski grb Kraljevine Slavonije u obliku štita s kunom između dvije rijeke sa šestokrakom zvijezdom u vrhu štita. Predložak za lik četveronožne životinje koju se identifikovalo sa kunom, bio je zapravo lav u hodu koji je predstavljao dinastički simbol mlađih kraljeva i hrvatskih hercega iz vladarske obitelji Arpadovića, čiji se prikaz nalazio na aversu slavonskih banovaca, koje su kovali hrvatski hercezi i banovi cijele Slavonije od druge polovice 13. do druge polovice 14. vijeka.[3] Činjenica da se u kraljevoj grbovnici šesterokraka zvijezda naziva marsovom zvijezdom (Mart), upućuje na zaključak kako je u razdoblju do kraja 15. vijeka među slavonskim plemstvom došlo do pogrešnog vjerovanja da je životinja prikazana na novcima zapravo kuna, imajući u vidu da se kuna na srednjovjekovnom latinskom jeziku nazivala martes. Iz te latinske riječi nastao je i izraz marturina, odnosno kunovina, koja se plaćala kao porez prvenstveno na području između Drave i Save.[3]

Tokom druge polovice 19. vijeka primat na području Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije preuzima šahirani hrvatski grb, kao nacionalni simbol svih Hrvata. Danas je slavonski grb dio službenog grba Republike Hrvatske i smješten je u kruni iznad glavnog grba.

Galerija

  • Grb Slavonije iz štita na kruni grba Republike Hrvatske
    Grb Slavonije iz štita na kruni grba Republike Hrvatske
  • Grb Slavonije iz grbovnika Korenića-Neorića
    Grb Slavonije iz grbovnika Korenića-Neorića
  • Historijski grb Slavonije
    Historijski grb Slavonije
  • Grb Slavonije sa krunom
    Grb Slavonije sa krunom
  • Grb Slavonije iz habsburškog doba
    Grb Slavonije iz habsburškog doba
  • Grb Trojednice
    Grb Trojednice
  • Grb Trojednice na krovu crkvi sv. Marka u Zagrebu
    Grb Trojednice na krovu crkvi sv. Marka u Zagrebu

Također pogledajte

Reference

  1. ^ (hr) Božić, Mate i Ćosić, Stjepan, Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika, od 13. do 16. stoljeća, u Gordogan br. 35.-36., str. 62.
  2. ^ (hr) Hrvatski grb - Hrvatska enciklopedija
  3. ^ a b (hr) Božić, Mate i Ćosić, Stjepan, Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika, od 13. do 16. stoljeća, u Gordogan br. 35.-36., str. 60.-62.

Literatura

Vanjski linkovi

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Grb_Slavonije&oldid=3135240"