Razlika između verzija stranice "Lijek"

Pregled historije

[pregledana izmjena]

← Starija izmjena

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

U redovima

Trenutna verzija na dan 1 februar 2020 u 20:08

Lijek (lat. medicamentum, njem. Medikament, engl. Medicine) je svaka biološka supstanca koja se ne unosi u organizam kao hrana. Svaki lijek se koristi u tačno propisanu svrhu, u tačno propisanoj dozi (količini). Obično se lijekovi propisuju od strane ljekara, u vidu recepta, na kome je precizirano u koje vrijeme, u kojoj količini i koliko dugo je potrebno uzimati lijek. Većina lijekova se upotrebljava u svrhu liječenja bolesti, ublažavanja simptoma i sl. Lijekovi mogu biti:

prirodnog porijekla (biljnog, životinjskog i mineralnog)
polusintetičkog porijekla
sintetičkog porijekla

Načini uzimanja lijekova[uredi | uredi izvor]

Lijekovi se mogu koristiti na razne načine:

oralno (na usta)
preko kože
rektalno (preko anusa)
inhaliranjem (udisanjem)
preko očiju
nasalno (na nos)
intravenozno (ubrizgavanjem u krv)
intramuskularno (ubrizgavanjem u mišić)

Djelovanje lijekova[uredi | uredi izvor]

Farmakodinamika je naučna disciplina koja proučava djelovanje lijekova u organizmu. Tu spadaju i neželjeni (sporedni) efekti. Farmakokinetika opisuje koliko brzo i u kojoj mjeri se lijek apsorbuje u organizmu, koliko brzo dođe do željenog mjesta djelovanja te kako i na koji način se eliminiše iz organizma.

Djelovanje lijekova uveliko ovisi o njihovoj dozi, učestalosti i dužini perioda uzimanja. Naime, davno je zabilježeno da, zavisno od doze, svaka supstanca može biti i otrov i lijek:

Sve supstance su otrovi; nema nijedne da nije otrov. Prava doza diferencira otrov od lijeka...

Paracelsus (1493. – 1541.)

Neki lijekovi mogu, nakon određenog vremena korištenja, izazvati ovisnost. Jedna studija je pokazala da je u Njemačkoj 1,4 do 1,9 miliona ljudi ovisno o nekoj vrsti lijeka.^[1]. Djelovanje svakog lijeka je strogo kontrolisano prije same proizvodnje tog lijeka, a da bi se bilo koji lijek pustio u opticaj potrebna su ogromna novčana sredstva^[2]. U svim zemljama svijeta proizvodnja i prodaja lijekova su kontrolisane strogim zakonima.

Reference[uredi | uredi izvor]

Cornelia Bartels, Heike Göllner, Jan Koolman: Tabletten, Tropfen und Tinkturen, Wiley-VCH, Weinheim 2005, ISBN 3-527-30263-8 (njem.)
Wolf-Dieter Müller-Jahncke, Christoph Friedrich: Geschichte der Arzneimitteltherapie, Stuttgart 1996 (njem.)

Reference[uredi | uredi izvor]

^ http://www.tagesschau.de/aktuell/meldungen/0,1185,OID6093554_TYP6_THE_NAV_REF1_BAB,00.html^{[mrtav link]}
^ Merrill Goozner: The $800 million pill. Univerzitet California Press, Berkeley 2004, str. 297, ISBN 0-520-23945-8 (engl.)

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Lijek

[1] ttp://www.tagesschau.de/aktuell/meldungen/0,1185,OID6093554_TYP6_THE_NAV_REF1_BAB,00.html^{[mrtav link]}

[2] Merrill Goozner: The $800 million pill. Univerzitet California Press, Berkeley 2004, str. 297, ISBN 0-520-23945-8 (engl.)

[1]

[2]

@@ Red 18: / Red 18: @@
 == Djelovanje lijekova ==
 '''Farmakodinamika''' je naučna disciplina koja proučava djelovanje lijekova u organizmu. Tu spadaju i neželjeni (sporedni) efekti. '''Farmakokinetika''' opisuje koliko brzo i u kojoj mjeri se lijek [[apsorpcija|apsorbuje]] u [[organizam|organizmu]], koliko brzo dođe do željenog mjesta djelovanja te kako i na koji način se eliminiše iz organizma.
 Djelovanje lijekova uveliko ovisi o njihovoj dozi, učestalosti i dužini perioda uzimanja. Naime, davno je zabilježeno da, zavisno od doze, svaka supstanca može biti i otrov i lijek:
 {{Citat|Sve supstance su otrovi; nema nijedne da nije otrov. Prava doza diferencira otrov od lijeka...}}[[Paracelsus]] ([[1493]]. – [[1541]].)
-Neki lijekovi mogu, nakon određenog vremena korištenja, izazvati [[ovisnost]]. Jedna studija je pokazala da je u [[Njemačka|Njemačkoj]] 1,4 do 1,9 miliona ljudi ovisno o nekoj vrsti lijeka.<ref>http://www.tagesschau.de/aktuell/meldungen/0,1185,OID6093554_TYP6_THE_NAV_REF1_BAB,00.html{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref>. Djelovanje svakog lijeka je strogo kontrolisano prije same [[proizvodnja|proizvodnje]] tog lijeka, a da bi se bilo koji lijek pustio u opticaj potrebna su ogromna [[novac|novčana]] sredstva<ref>Merrill Goozner: ''The $800 million pill.'' [[Univerzitet]] California Press, Berkeley [[2004]], str. 297, ISBN 0-520-23945-8 (engl.)</ref>. U svim zemljama svijeta proizvodnja i prodaja lijekova su kontrolisane strogim zakonima.
+Neki lijekovi mogu, nakon određenog vremena korištenja, izazvati [[ovisnost]]. Jedna studija je pokazala da je u [[Njemačka|Njemačkoj]] 1,4 do 1,9 miliona ljudi ovisno o nekoj vrsti lijeka.<ref>http://www.tagesschau.de/aktuell/meldungen/0,1185,OID6093554_TYP6_THE_NAV_REF1_BAB,00.html{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref>. Djelovanje svakog lijeka je strogo kontrolisano prije same [[proizvodnja|proizvodnje]] tog lijeka, a da bi se bilo koji lijek pustio u opticaj potrebna su ogromna [[novac|novčana]] sredstva<ref>Merrill Goozner: ''The $800 million pill.'' [[Univerzitet]] California Press, Berkeley [[2004]], str. 297, {{ISBN|0-520-23945-8}} (engl.)</ref>. U svim zemljama svijeta proizvodnja i prodaja lijekova su kontrolisane strogim zakonima.
 == Reference ==
-* Cornelia Bartels, Heike Göllner, Jan Koolman: ''Tabletten, Tropfen und Tinkturen'', Wiley-VCH, [[Weinheim]] [[2005]], ISBN 3-527-30263-8 (njem.)
+* Cornelia Bartels, Heike Göllner, Jan Koolman: ''Tabletten, Tropfen und Tinkturen'', Wiley-VCH, [[Weinheim]] [[2005]], {{ISBN|3-527-30263-8}} (njem.)
 * Wolf-Dieter Müller-Jahncke, Christoph Friedrich: ''Geschichte der Arzneimitteltherapie'', [[Štutgart|Stuttgart]] [[1996]] (njem.)