Ovisnost

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Ovisnost je podložnost nekoj štetnoj navici kao što je ovisnost o drogama (narkomanija), alkoholu (alkoholizam), nikotinu, zatim ovisnost o kockanju, novcu, radu, računaru, videoigrama, pornografiji, televiziji, seksu i sl.

Ovisnosti se najčešće dijele na fizičke i psihičke, ali mogu biti i kombinovane.

Fizička ovisnost[uredi | uredi izvor]

Fizička ovisnost je stanje organizma koje nastaje uslijed uzimanja tvari koje uzrokuju ovisnost, kada za održavanje homeostaze organizmu više nije dovoljno unošenje hrane i redovna fizička aktivnost i san (tj. osnovne ljudske potrebe), nego postoji fizička potreba organizma za određenim stimulansom na koji se organizam privikao.

Takvo stanje se očituje raznolikim simptomima, ovisno o tvari o kojoj je čovjek ovisan. Organizam fizički ovisnog čovjeka može postići homeostazu samo ako je stimulativna tvar prisutna u organizmu.

Fizička ovisnost također se očituje različitim simptomima: proširene zjenice, znojenje, bol u mišićima, curenje nosa i zijevanje, proljev. Nakon 5 do 7 dana apstinencije fizička ovisnost nestaje ali se javlja ona psihička, koja je zapravo i najveći problem u lječenju ovisnika.

Psihička ovisnost[uredi | uredi izvor]

Psihička ovisnost je bliska fizičkoj po manifestacijama (nešto čovjeku nedostaje), no uzrok nije (ili ne mora biti) tvarni, dakle ne mora se raditi o opojnim tvarima. Čovjek može biti ovisan o televiziji, internetu, poslu, nekom drugom čovjeku, o bilo čemu. Uskraćivanje stimulansa dovodi do kriza sličnih kao i kod fizičke ovisnosti. Čest je slučaj osoba koje su ovisne fizički da postanu ovisne i psihički i obratno.