Razlika između verzija stranice "Međunarodni praznik rada"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Napravljeno prevođenjem stranice "Međunarodni praznik rada" |
No edit summary |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
{{Infokutija praznik |
|||
| ⚫ | '''Međunarodni praznik rada''' ili '''Prvi maj''' jest [[praznik]] kojim pripadnici i simpatizeri radničkog pokreta iskazuju općtu solidarnost radništva i obilježavaju sjećanje na dostignuća radničkog pokreta, odnosno žrtve koje su pripadnici radničkog pokreta podnijeli kako bi se izborili za veća radna prava. |
||
| naziv praznika = Međunarodni praznik rada |
|||
| vrsta = međunarodni |
|||
| slika = 1.Mai 2013 (8697603319).jpg |
|||
| veličina_slike = |
|||
| opis_slike = [[Beč]], [[Austria]], 2013 |
|||
| službeni_naziv = |
|||
| nadimak = |
|||
| praznik_u = |
|||
| značenje = Dan opšte solidarnosti radništva <br> Dan radnika i radnica <br> Dan borbe za radna prava |
|||
| početak = |
|||
| kraj = |
|||
| datum = 1. maj |
|||
| trajanje = |
|||
| proslave = ovisno od države; parade, protesti ili roštiljanje |
|||
| običaji = |
|||
| povezan_sa = Međunarodni dan žena |
|||
}} |
|||
| ⚫ | '''Međunarodni praznik rada''' ili '''Prvi maj''' jest [[praznik]] kojim pripadnici i simpatizeri radničkog pokreta iskazuju općtu solidarnost radništva i obilježavaju sjećanje na dostignuća radničkog pokreta, odnosno žrtve koje su pripadnici radničkog pokreta podnijeli kako bi se izborili za veća radna prava.<ref>Rothman, Lily (1 May 2017). "The Bloody Story of How May Day Became a Holiday for Workers". Time. Time Magazine. Retrieved 2 May 2017.</ref> |
||
Prvi maj je proglašen međunarodnim praznikom rada sa namjerom obilježavanja sjećanja na demonstracije radničkog pokreta [[1886.|1886]]. godine, održane u [[Chicago|Chicagu]]. Dan rada je jedan od najrasprostranjenijih praznika na [[Planeta|planeti]]. |
Prvi maj je proglašen međunarodnim praznikom rada sa namjerom obilježavanja sjećanja na demonstracije radničkog pokreta [[1886.|1886]]. godine, održane u [[Chicago|Chicagu]]. Dan rada je jedan od najrasprostranjenijih praznika na [[Planeta|planeti]].<ref>Grant, Jordan. "May Day: America's traditional, radical, complicated holiday". The National Museum of American History. Retrieved 2 May 2017.</ref> |
||
Slavi se u većini zemalja svijeta. |
|||
== Historija == |
== Historija == |
||
| Red 9: | Red 25: | ||
Kao sjećanje na velike radničke demonstracije koje su se održale u Čikagu, [[Maj|maja]] 1886. godine, 1. maj je izabran kao datum kada se širom svijeta obilježava Međunarodni praznik rada. |
Kao sjećanje na velike radničke demonstracije koje su se održale u Čikagu, [[Maj|maja]] 1886. godine, 1. maj je izabran kao datum kada se širom svijeta obilježava Međunarodni praznik rada. |
||
Zamah prve industrijske revolucije i [[Industrijalizacija|industrijalizacije]] u [[19.|19]]. [[Vijek|vijeku]] obilježio je nemilosrdno iskorištavanje radnika i radnica od strane vlasnika i poslodavaca. Male dnevnice, dnevni rad od 12 do čak 18 [[Sat (jedinica)|sati]], iskorištavanje dječije radne snage i život na ivici egzistencije rezultirali su nizom štrajkova u kojima su se zahtijevali dostojniji uslovi rada i života. Najveći zamah radnički pokreti su doživjeli u zemlji koja je imala najbrže rastuću industriju – [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. |
Zamah prve industrijske revolucije i [[Industrijalizacija|industrijalizacije]] u [[19.|19]]. [[Vijek|vijeku]] obilježio je nemilosrdno iskorištavanje radnika i radnica od strane vlasnika i poslodavaca. Male dnevnice, dnevni rad od 12 do čak 18 [[Sat (jedinica)|sati]], iskorištavanje dječije radne snage i život na ivici egzistencije rezultirali su nizom štrajkova u kojima su se zahtijevali dostojniji uslovi rada i života. Najveći zamah radnički pokreti su doživjeli u zemlji koja je imala najbrže rastuću industriju – [[Sjedinjene Američke Države|SAD]].<ref>Haymarket and May Day, Encyclopedia of Chicargo</ref><ref>"Act II: Let Your Tragedy Be Enacted Here". The Dramas of Haymarket. Chicago Historical Society. 2000. Retrieved 30 December 2017.</ref> |
||
Vrhunac se dogodio u Čikagu, maja 1886. godine, kada je na ulice izašla masa od oko 40.000 pripadnika radničkog pokreta ističući zahtjeve simbolizovane u tri osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. [[Vlast]] je na demonstrante poslala jake [[Policija|policijske snage]] te je izbio žestoki sukob pri čemu je šest radnika ubijeno, a njih pedesetak ranjeno. Mnogo je demonstranata uhvaćeno, a vođe štrajka izvedeni su pred [[sud]]. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju. |
Vrhunac se dogodio u Čikagu, maja 1886. godine, kada je na ulice izašla masa od oko 40.000 pripadnika radničkog pokreta ističući zahtjeve simbolizovane u tri osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. [[Vlast]] je na demonstrante poslala jake [[Policija|policijske snage]] te je izbio žestoki sukob pri čemu je šest radnika ubijeno, a njih pedesetak ranjeno. Mnogo je demonstranata uhvaćeno, a vođe štrajka izvedeni su pred [[sud]]. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju.<ref>Ward, William (24 May 1886). "Letter from Captain William Ward to Inspector John Bonfield". Haymarket Affair Digital Collection. Chicago Historical Society. Retrieved 30 December 2017.</ref> |
||
[[Datoteka:1._Mai_2013_in_Hannover._Gute_Arbeit._Sichere_Rente._Soziales_Europa._Umzug_vom_Freizeitheim_Linden_zum_Klagesmarkt._Menschen_und_Aktivitäten_(168).jpg|lijevo|mini|200x200piksel|1. maj 2013. u [[Hannover|Hanoveru]], [[Njemačka]]]] |
[[Datoteka:1._Mai_2013_in_Hannover._Gute_Arbeit._Sichere_Rente._Soziales_Europa._Umzug_vom_Freizeitheim_Linden_zum_Klagesmarkt._Menschen_und_Aktivitäten_(168).jpg|lijevo|mini|200x200piksel|1. maj 2013. u [[Hannover|Hanoveru]], [[Njemačka]]]] |
||
Tri godine kasnije, [[1889.|1889]]. na prvom kongresu Druge internacionale odlučeno je da će se svakog 1. maja održavati demonstracije dok god radnici i radnice ne izbore pravo na dostojan život i rad. Već od sljedeće godine taj dan se slavi kao međunarodni dan |
Tri godine kasnije, [[1889.|1889]]. na prvom kongresu Druge internacionale odlučeno je da će se svakog 1. maja održavati demonstracije dok god radnici i radnice ne izbore pravo na dostojan život i rad. Već od sljedeće godine taj dan se slavi kao međunarodni dan opće solidarnosti radništva. |
||
Trebalo je proći nekoliko decenija dok su se radnici i radnice, prvenstveno u [[Zapad|zapadnim]] demokratskim zemljama, djelovanjem sve jačih [[Sindikat|sindikata]] uspjeli izboriti za nešto veća prava sporazumijevajući se sa poslodavcima uz posredovanje [[Država|države]], tako da su se vremenom smirile socijalne tenzije. |
Trebalo je proći nekoliko decenija dok su se radnici i radnice, prvenstveno u [[Zapad|zapadnim]] demokratskim zemljama, djelovanjem sve jačih [[Sindikat|sindikata]] uspjeli izboriti za nešto veća prava sporazumijevajući se sa poslodavcima uz posredovanje [[Država|države]], tako da su se vremenom smirile socijalne tenzije.<ref>Knights of Labor. Progressive Historians (3 September 2007).</ref> |
||
Nakon [[Oktobarska revolucija|boljševičke revolucije]], Prvi maj je postao državni praznik u [[Sovjetski Savez|SSSR]]-u, a potom i u drugim nastalim jednopartijskim državama, kojima je političko-programski uzor bio SSSR, te je u njima dan vremenom izgubio svoje izvorno značenje i svoju izvornu svrhu. U jednopartijskim režimima i nerazvijenim državama radnički pokret je bio zaštićen samo deklarativno, a u stvarnosti je bio dirigovan i kontrolisan za boljitak birokratske elite. |
Nakon [[Oktobarska revolucija|boljševičke revolucije]], Prvi maj je postao državni praznik u [[Sovjetski Savez|SSSR]]-u, a potom i u drugim nastalim jednopartijskim državama, kojima je političko-programski uzor bio SSSR, te je u njima dan vremenom izgubio svoje izvorno značenje i svoju izvornu svrhu. U jednopartijskim režimima i nerazvijenim državama radnički pokret je bio zaštićen samo deklarativno, a u stvarnosti je bio dirigovan i kontrolisan za boljitak birokratske elite. |
||
| Red 24: | Red 40: | ||
Međunarodni praznik rada obilježava se velikim marševima, akcijama i demonstracijama, koje organizuju različiti pripadnici i simpatizeri radničkog, sindikalnog i širokog antikapitalističkog pokreta. Antikapitalizam kao široka politička [[filozofija]] okuplja različite političke struje kao što su [[socijaldemokratija]], demokratski socijalizam, [[marksizam]] različitih struja i [[anarhizam]] različitih struja. |
Međunarodni praznik rada obilježava se velikim marševima, akcijama i demonstracijama, koje organizuju različiti pripadnici i simpatizeri radničkog, sindikalnog i širokog antikapitalističkog pokreta. Antikapitalizam kao široka politička [[filozofija]] okuplja različite političke struje kao što su [[socijaldemokratija]], demokratski socijalizam, [[marksizam]] različitih struja i [[anarhizam]] različitih struja. |
||
== Reference == |
|||
{{refspisak}} |
|||
[[Kategorija:Praznici]] |
[[Kategorija:Praznici]] |
||
[[Kategorija:Pages with unreviewed translations]] |
|||
{{Commonscat|May Day}} |
|||
Verzija na dan 9 mart 2020 u 15:24
| Međunarodni praznik rada | |
|---|---|
.jpg) | |
| Vrsta | Međunarodni praznik |
| Značenje | Dan opšte solidarnosti radništva Dan radnika i radnica Dan borbe za radna prava |
| Datum | 1. maj |
| Proslave | ovisno od države; parade, protesti ili roštiljanje |
| Povezan sa | Međunarodni dan žena |
Međunarodni praznik rada ili Prvi maj jest praznik kojim pripadnici i simpatizeri radničkog pokreta iskazuju općtu solidarnost radništva i obilježavaju sjećanje na dostignuća radničkog pokreta, odnosno žrtve koje su pripadnici radničkog pokreta podnijeli kako bi se izborili za veća radna prava.[1]
Prvi maj je proglašen međunarodnim praznikom rada sa namjerom obilježavanja sjećanja na demonstracije radničkog pokreta 1886. godine, održane u Chicagu. Dan rada je jedan od najrasprostranjenijih praznika na planeti.[2]
Historija
Kao sjećanje na velike radničke demonstracije koje su se održale u Čikagu, maja 1886. godine, 1. maj je izabran kao datum kada se širom svijeta obilježava Međunarodni praznik rada.
Zamah prve industrijske revolucije i industrijalizacije u 19. vijeku obilježio je nemilosrdno iskorištavanje radnika i radnica od strane vlasnika i poslodavaca. Male dnevnice, dnevni rad od 12 do čak 18 sati, iskorištavanje dječije radne snage i život na ivici egzistencije rezultirali su nizom štrajkova u kojima su se zahtijevali dostojniji uslovi rada i života. Najveći zamah radnički pokreti su doživjeli u zemlji koja je imala najbrže rastuću industriju – SAD.[3][4]
Vrhunac se dogodio u Čikagu, maja 1886. godine, kada je na ulice izašla masa od oko 40.000 pripadnika radničkog pokreta ističući zahtjeve simbolizovane u tri osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Vlast je na demonstrante poslala jake policijske snage te je izbio žestoki sukob pri čemu je šest radnika ubijeno, a njih pedesetak ranjeno. Mnogo je demonstranata uhvaćeno, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju.[5]
.jpg)
Tri godine kasnije, 1889. na prvom kongresu Druge internacionale odlučeno je da će se svakog 1. maja održavati demonstracije dok god radnici i radnice ne izbore pravo na dostojan život i rad. Već od sljedeće godine taj dan se slavi kao međunarodni dan opće solidarnosti radništva.
Trebalo je proći nekoliko decenija dok su se radnici i radnice, prvenstveno u zapadnim demokratskim zemljama, djelovanjem sve jačih sindikata uspjeli izboriti za nešto veća prava sporazumijevajući se sa poslodavcima uz posredovanje države, tako da su se vremenom smirile socijalne tenzije.[6]
Nakon boljševičke revolucije, Prvi maj je postao državni praznik u SSSR-u, a potom i u drugim nastalim jednopartijskim državama, kojima je političko-programski uzor bio SSSR, te je u njima dan vremenom izgubio svoje izvorno značenje i svoju izvornu svrhu. U jednopartijskim režimima i nerazvijenim državama radnički pokret je bio zaštićen samo deklarativno, a u stvarnosti je bio dirigovan i kontrolisan za boljitak birokratske elite.
Zbog kasnijih povezivanja sa jednopartijskim sistemom i boljševičkim komunizmom, Sjedinjene Američke Države pomjerile su proslavu 1. maja na septembar.
Nakon pada bloka jednopartijskih režima Prvi maj dobija novu afirmaciju kao dan borbe za radna i ljudska prava razvojem sindikalizma i nastankom nove ljevice, koja je demokratska, te se protivi autoritarnosti.
Međunarodni praznik rada obilježava se velikim marševima, akcijama i demonstracijama, koje organizuju različiti pripadnici i simpatizeri radničkog, sindikalnog i širokog antikapitalističkog pokreta. Antikapitalizam kao široka politička filozofija okuplja različite političke struje kao što su socijaldemokratija, demokratski socijalizam, marksizam različitih struja i anarhizam različitih struja.
Reference
- ^ Rothman, Lily (1 May 2017). "The Bloody Story of How May Day Became a Holiday for Workers". Time. Time Magazine. Retrieved 2 May 2017.
- ^ Grant, Jordan. "May Day: America's traditional, radical, complicated holiday". The National Museum of American History. Retrieved 2 May 2017.
- ^ Haymarket and May Day, Encyclopedia of Chicargo
- ^ "Act II: Let Your Tragedy Be Enacted Here". The Dramas of Haymarket. Chicago Historical Society. 2000. Retrieved 30 December 2017.
- ^ Ward, William (24 May 1886). "Letter from Captain William Ward to Inspector John Bonfield". Haymarket Affair Digital Collection. Chicago Historical Society. Retrieved 30 December 2017.
- ^ Knights of Labor. Progressive Historians (3 September 2007).
 |
Commons ima datoteke na temu: Međunarodni praznik rada |