Prekomjerna dlakavost
Prekomjerna dlakavost ili hipertrihoza, hipertrihozis (lat. hypertrichosis) je pojava neuobičajene kosmatosti cijelog tijela ili njegovih pojedinih dijelova, uključujući i ograničenja na samo male dijelove jednog organa. Najčešće se javlja kod novorođenčadi, a kod odraslih na trbuhu, grudima, leđima, nadlakticama, ušima.
Hipertrihoza je najčešće posljedica poremećaja u lučenju spolnih hormona i/ili njihovog balansa. Izuzetno rijetko se javlja i kao atavizam.
Genetika
[uredi | uredi izvor]- Hypertrichosis lanuginosa
Kongenitalna (prirođena) hipertrihoza lanuginoza može biti uzrokovana inverznom mutacije na kratkom kraku hromosoma 8: 8q. Međutim, to može eventualno biti i rezultat spontane genetičke mutacije, a ne nasljedstva. Ovaj oblik je dominantno autosomno svojstvo (ne nalazi se na spolnim hromosomima) kožnih poremećaja, koji utiču na kožu.
- Generalirana hipertrihoza
Kongenitalna opća hipertrihoza je spolno vezana dominantna oznaka čije nasljeđivanje kontrolira genski lokus sa dugog kraka X hromosoma: xq24-q27.1. Pogođene žene (nositeljke alela za hipertrihozu) imaju izglede od 50% da je proslijede u potomstvo. Aficirani muškarci će prenijeti ovu formu prekomjerne dlakavosti svojim kćerima, ali nikada i sinovima.
- Generalizirana hypertrichosis terminalis
Za prirođenu generaliziranu hipertrihozu terminalis se mislilo da je uzrokovana genetičkim promjenama na hromosomu 17 što je rezultiralo dodavanjem ili uklanjanje miliona nukleotida. Gen MAP2K6 može biti faktor koji doprinosi ovom stanju. Ono može biti i zbog promjena u hromosomu koji utiče na transkripciju gena.[1][2][3][4]
Medicinske implikacije
[uredi | uredi izvor]Stečena lanuginozna hipertrihoza se obično javlja s rakom. Ovo stanje je također povezano sa metaboličkim poremećajima, kao što su anoreksija (anorexia nervosa ), hormonska neravnoteža, kao što su hipertireozam ili kao nuspojava djelovanja određenih lijekova.
Stečena generalizirani hipertrihozu može biti uzrokovana i rakom. Rezultirajući rast kose u ovim slučajevima je poznat kao maligni. Mehanizam ovakve hipertrihoze je nepoznat. Također je poznato da oralni i simptomski minoksidil tretmani mogu da uzrokuju stečenu generalizovanu hipertrihozu.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Sutton R. L. (1916): Diseases of The Skin. St. Louis: C.V. Mosby Company.
- ^ James W., Berger T., Elston D. (2005): Andrews Diseases of the Skin: Clinical Dermatology (10 ed.). Saunders, New York, ISBN 0-7216-2921-0.
- ^ Hordinsky M. K., Amy J., McMichael M. (2008): Hair and scalp diseases: Medical, surgical, and cosmetic treatments (Basic and clinical dermatology). Informa Healthcare, ISBN 1-57444-822-6.
- ^ Taylor S. K. (2009): Congenital Hypertrichosis Lanuginosa. Emedicine. Medscape.