Prenjska kamenika

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Prenjska kamenika
Saxifraga prenja
Status zaštite: Ugroženi
Sistematika
Carstvo Plantae
Divizija Angiospermae
Razred Magnoliopsida
Red Saxifragales
Porodica Saxifragaceae
Rod Saxifraga
Vrsta Saxifraga prenja
G. Beck, 1887.

Prenjska kamenika ili prenjski kamnokreč (latinski: Saxifraga prenja – sinonimi: S. sedoides L. var. hohenwartii (Sternb.) Engler, S. sedoides L. subsp. hohenwattii (Sternb.) Schwarz].) – je višegodišnja zeljasta biljka, endem Dinarida iz porodice Saxifragaceae.[1]

Opis[uredi | uredi izvor]

Prenjska kamenika je višegodišnja busenasta zeljasta biljka sa brojnim i gustim, niskim, stabljikama visine 10-15 cm. Obično formira busenje površine i do 0,5-1 m2 Pri dnu, stabljike su rozetasto obrasle naizmjeničnim listovima, dok su u gornjem dijelu bez njih. Ugornjem dijelu su usko elipsoidni iii gotovo linearni, ušiljeni iii šiljasti, cjeloviti, a prvi ­ donji ponekad sa 1-3 zuba, obostrano žljezdasto-dlakavi. Dugi su oko 10 mm, a široki oko 2-3 mm.

Cvjeta od jula do septmbra. U sezoni cvjetanja, čašični režnjevi su iste dužine kao cijev čaašice i jajoliko zašiljeni. Žućkasto-bijele latice su linearne, dužine oko 3 mm, odrezane iii izrubljene: duže su od lapova, sa tri nerva.

Ekologija i rasprostranjenje[uredi | uredi izvor]

Naseljava površine na krečnjačkim siparima, na hladnim i vlažnim staništima (na rubovima snježnih ostataka) Dinarida. lzrazito je heliofilna i kalcifilna biljka.

Optimum ima u biljnoj zajednici koja je po njoj opisana na Bjelašnici kod Sarajeva. Ova zajednica naseljava manje površine na karbonatnim sipa­rima.

Prenjska kamenica je endemski takson Jugoistočnih Dinarida.

Locus classicus je Hercegovina: Prenj i Bjelašnica (Beck, G. 1887).

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. izdanje. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-02557-9.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]