Prizma

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Heksagonalna prizma

Prizma je poliedar kome su dvije strane dva podudarna i paralelna mnogougla. Ti podudarni i paraleni mnogouglovi nazivaju se baze prizme.Baze prizme leže u dvije paralelne ravni. Ako su svi bočni bridovi normalni na bazu onda je prizma uspravna. Ona je pravilna ako su joj baze pravilni mnogougaonici.

Ako su baze paralelogrami onda se prizma naziva paralelopiped i ima šest strana. Specijalni slučajevi paralelopipeda su

Visina h prizme je dužina normale koja je spuštena iz bilo koje tačke jedne baze na ravan druge baze.

Formule[uredi | uredi izvor]

Zapremina[uredi | uredi izvor]

Zapremina prizme računa se po formuli

Za kocku ona glasi V = a3

A za trostranu glasi V=aV3/2*H

Za kvadar V= abc ( c = h)

Površina[uredi | uredi izvor]

P = 2 B + M B = a * a M je omotač Za kocku ona glasi P = 6 a2.

Za kvadar P= 2 (ab + ac + bc)