Rat svjetova (2005)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Rat svjetova
Rat svjetova.jpg
Orig. naslov War of the Worlds
Režiser Steven Spielberg
Producent
Scenarist(i)
Narator Morgan Freeman
Uloge
Muzika John Williams
Produkcija
Distributer
Trajanje 112 min.[1]
Zemlja SAD
Jezik Engleski
Budžet 132 mil. $[2]

Rat svjetova (eng. War of the Worlds) američki je naučno-fantastični triler film u režiji Stevena Spielberga, a scenarij su napisali Josh Friedman i David Koepp, zasnovan na istoimenom romanu H. G. Wellsa. U filmu glume Tom Cruise, Dakota Fanning, Justin Chatwin, Miranda Otto i Tim Robbins, a narator je Morgan Freeman. U filmu, američki lučki radnik je prisiljen brinuti o svojoj djeci, od kojih živi odvojeno, dok se bori da ih zaštiti i ponovno ujedini s majkom kad vanzemaljci napadnu Zemlju i unište gradove.

Film je snimljen za 72 dana, a sniman je u Kaliforniji, Connecticutu, New Jerseyju, New Yorku i Virginiji.[3] Film je pušten 29. juna u Sjedinjenim Američkim Državama, a 1. jula u Ujedinjenom Kraljevstvu. Rat svjetova bio je uspješan na blagajnama i postao četvrti najuspješniji film u 2005. godini, sa 234 miliona dolara u Sjevernoj Americi i 591 miliona dolara ukupno.[2]

Radnja[uredi | uredi izvor]

Narator objašnjava kako ljudi nisu bili svjesni da vanzemaljci planiraju zauzeti Zemlju. Ray Ferrier je razvedeni dizaličar koji radi na pristaništu u Brooklynu u New Yorku i živi u Bayonneu u New Jerseyju. Ray je otuđen od svoje djece. Njegova bivša supruga Mary Ann je ostavila djecu, 10-godišnju kćer Rachel i tinejdžera Robbieja, u Rayovoj kući na putu u Boston. Dogodi se neobjašnjiva promjena vremenskih prilika, uključujući i munje koje više puta pogađaju središte raskrsnice i prouzrokuju nestanak električne energije.

Ray se pridružuje gomili na mjestu udara groma i svjedoči kako masivni ratni stroj "Tripod" izlaze iz zemlje i koristeći vanzemaljsko oružje dezintegrira većinu svjedoka, pretvarajući ih u sivu prašinu ostavljajući samo praznu odjeću iza sebe. Ray pokupi svoju djecu, krade automobil i vozi se Mary Anninoj kući u predgrađu New Jerseyja da se skloni. Sljedećeg jutra otkriva da se Boeing 747 srušio na ulici. Televizijska ekipa koja snima olupinu objašnjava da postoji više "Tripoda" koji su napali velike gradove, uključujući New York, Pariz, Washington i London, te imaju štit koji ih štiti od ljudskog oružja. Ray odlučuje odvesti djecu u Boston kako bi bila s majkom. Njih troje su prisiljeni napustiti ukradeni auto nakon što ga rulja uzme silom. Kasnije su preživjeli napad "Tripoda" koji uzrokuje potonuće trajekta na rijeci Hudson. Tokom očajne borbe između američkih marinaca i vanzemaljaca, Ray je prisiljen birati između razdvajanja od Rachela i sprječavanja Robbieja da se pridruži borbi. On pušta Robbieja da ide s marincima. Dok su Ray i Rachel u bijegu, Harlan Ogilvy im nudi zaklon.

Njih troje ostaju neotkriveni dva dana, čak i nakon što grupa vanzemaljaca pretraži podrum. Sljedećeg jutra Ogilvy doživi slom dok svjedoči kako "Tripod" skuplja ljudsku krv i tkivo da oplodi vanzemaljsku vegetaciju. Uvjeren da Ogilvy ugrožava život njegove kćeri, Ray ga nevoljko ubija. Sklonište u podrumu je ugroženo kada ih druga sonda uhvati na spavanju. Rachel biva oteta od "Tripoda", a Ray dozvoljava da bude otet i smješten u istom kavezu s Rachel. Kada ga vanzemaljci odaberu, Ray ubaci pojas sa granatama u stroj. "Tripod" je uništen i oni su slobodni.

Ray i Rachel stižu u devastirani Boston, gdje vegetacija umire, a većina "Tripoda" je propala. Ray primjećuje da ptice slijeću na jedan "Tripod", što ukazuje da je njegov štit isključen. Ray upozorava vojnike i oni ga unište. Ray i Rachel stižu do roditeljske kuće Mary Ann, gdje se ponovo sreću s Mary Ann i Robbiejem. Na kraju narator otkriva da su vanzemaljci bili imuni na ljudske mašine, ali oni i njihova vegetacija nisu bili imuni na mikrobe prisutne na Zemlji i da "Od trenutka kada su osvajači stigli, udahnuli naš zrak, jeli i pili, bili su osuđeni. Uništeni, nakon što su sva ljudska oružja i uređaji bili bezuspješni, od najmanjih stvorenja koje je Bog u svojoj mudrosti stavio na ovu zemlju. Cijenom od milijardu smrti, čovjek je zaradio svoj imunitet, svoje pravo preživljavanja među bezbrojnim organizmima. I to pravo je naše protiv svih izazova, jer ljudi niti žive niti umiru uzalud".

Uloge[uredi | uredi izvor]

Produkcija[uredi | uredi izvor]

Nakon saradnje na filmu Specijalni izvještaj iz 2002, Steven Spielberg i Tom Cruise bili su zainteresirani ponovo raditi zajedno. Spielberg je izjavio o Cruiseu: "On je tako inteligentan, kreativan partner i donosi velike ideje na set. Volim raditi s Tomom Cruiseom". Cruise se sreo sa Spielbergom tokom snimanja Spielbergovog Uhvati me ako možeš (2002) i imali su u opciji tri filma na kojem bi radili zajedno, od kojih je jedna bio adaptacija Rata svjetova. Spielberg je izabrao Rat svjetova.[4]

Film je Spielbergov treći na temu posjeta vanzemaljaca, uz Bliski susreti treće vrste i E.T. Spielberg je izjavio da je samo mislio da bi bilo zabavno napraviti "stvarno zastrašujući film sa stvarno zastrašujućim vanzemaljcima", nešto što nikad prije nije uradio. Spielberg je namjeravao ispričati savremenu priču, pri čemu je producentica i dugogodišnja saradnica Kathleen Kennedy izjavila da je priča stvorena kao maštarija, ali je prikazana na hiperrealističan način.

Spielberga i Cruisea su pitali J. J. Abramsa da napiše scenarij, ali je morao odbiti film dok je radio na pilotu za svoju televizijsku seriju Izgubljeni.[5] Josh Friedman predao je scenarij koji je onda David Koepp ponovo napisao.[6] Lik Tima Robbinsa bio je spoj dva lika iz knjige, uz ime posuđeno od trećeg. Dok je mijenjao vrijeme radnje iz 19. vijeka u sadašnjost, Koepp je također pokušao "moderni svijet vratiti u 19. vijek", a likovi su lišeni struje i savremene tehnologije komunikacija.[7]

Iako je prihvatio scenarij, Spielberg je zatražio nekoliko promjena. Spielberg je bio protiv ideje o vanzemaljcima koji dolaze u svemirskim brodovima, budući da je svaki film invazije vanzemaljaca koristio takva vozila. Spielberg zamijenio porijeklo "Tripoda" navodeći da su već odavno zakopani u Zemlji.

Spielberg je imao na umu Mirandu Otto za ulogu Mary Ann, ali u vrijeme kada ju je nazvao bila je trudna i pomislila je da će propustiti priliku. Spielberg je tada odlučio uključiti Mirandinu trudnoću u film, mijenjajući dio za nju.[8]

Lawrence Brown je napisao: "Spielbergovu odluku da prikaže osvajače kao da su tu cijelo vrijeme, pokopani duboko pod zemljom, postavlja pitanja koja nisu postojala u Wellsovoj knjizi. U Spielbergovoj verziji, ovi su osvajači bili ovdje prije, u prethistorijsko doba. Ostavili su svoje strojeve duboko u podzemlju, i otišli. Zašto? Zašto ne preuzeti Zemlju tada? Spielberg ne daje odgovor, a likovi su previše zauzeti preživljavanjem da se pitaju o tome. Odgovor se sam nameće – ljudi su vanzemaljcima bili interesantni kao životinje za hranu. Kada su dolazili ovamo ranije, ljudi su bili vrlo rijetki. Vanzemaljci su ostavili svoje skriveno strojeve i otišli, strpljivo posmatrajući Zemlju sve dok se ljudi nisu razmnožili – a onda su se vratili. Prema tom tumačenju, svi mi – svi ljudi tokom cijele historije – bili smo stoka koja je živjela na farmi za vanzemaljce".

Snimanje[uredi | uredi izvor]

Uništeni Boeing 747 korišten za snimanje filma

Snimanje se odvijalo u Virginiji, Connecticutu, New Jerseyju, Kaliforniji i New Yorku. Snimanje je trajalo oko 72 dana.[3] Spielberg je namjeravao snimati Rat svjetova nakon Münchena, ali Tom Cruiseu se toliko svidio scenarij Davida Koeppa da je predložio da Spielberg odgodi München, a on će odgoditi snimanje Nemoguće misije 3. Većina ekipe iz Münchena dovedena je i na Rat svjetova. [7]

Scena koja prikazuje prvo pojavljivanje "Tripoda" snimljena je na raskrsnici Ferry Street, Merchart Street i Wilson Avenije u Newarku (New Jersey). Trajektna scena snimljena je u New Yorku, a kuća Mary Anninih roditelja bila je smještena u Brooklynu (ali u filmu je prikazana kao u Bostonu).[9] Za avionsku nesreću kupljen je Boeing 747, koji je povučen iz upotrebe, uništen a oko njega izgrađene kuće.[9] Scena tijela koja plutaju niz rijeku snimljena je na rijeci Farmington u Windsoru (Connecticut).

Teme[uredi | uredi izvor]

Film je opisan kao antiratni film, civili koji bježe i pokušavaju spasiti sebe i svoju porodicu umjesto da se bore protiv vanzemaljaca.[10] Debra J. Saunders iz San Francisco Chroniclea opisala je film kao "Ako vanzemaljci napadnu, nemojte se boriti. Bježite." Saunders je uporedila film s Danom nezavisnosti, gdje civili bježe, ali podržavaju vojne napore.[10] Mnogi recenzenti smatraju da je film pokušao stvoriti atmosferu napada 11. septembra.[11] U jednom intervjuu, scenarist David Koepp, izjavio je: "Neki ljudi će misliti da se radi o američkom strahu od terorizma. I mislim da bi to drugdje u svijetu ljudi mogli vidjeti kao alegoriju na rat u Iraku i strah od američke invazije. Oba su tumačenja, mislim, valjana."[12]

Kritike[uredi | uredi izvor]

Film je uglavnom dobio pozitivne kritike. Na sajtu Rotten Tomatoes ima rejting od 74%, zasnovan na 252 kritike, s prosječnom ocjenom 7 od 10.[13] Na sajtu Metacritic film ima rezultat 73 od 100, zasnovan na 40 kritika.[14]

Nominacije za Oscar[uredi | uredi izvor]

Film je bio nominiran za Oscar u tri kategorije: Oscar za najbolje vizualne efekte, Oscar za najbolji zvuk, Oscar za najbolje zvučne efekte ali je u sva tri slučaja izgubio od filma King Kong.[15]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "WAR OF THE WORLDS | British Board of Film Classification". www.bbfc.co.uk. Pristupljeno 31. 8. 2017. 
  2. ^ a b "War of the Worlds (2005) - Box Office Mojo". www.boxofficemojo.com (jezik: engleski). Pristupljeno 29. 8. 2017. 
  3. ^ a b Rose, Frank. "Close Encounters of the Worst Kind". WIRED (jezik: engleski). Pristupljeno 29. 8. 2017. 
  4. ^ "War of the Worlds (2005)". IMDb. Pristupljeno 29. 8. 2017. 
  5. ^ Hiscock, John. "Lost and found - the man with the Midas touch". Telegraph.co.uk (jezik: engleski). Pristupljeno 29. 8. 2017. 
  6. ^ McNary, Michael Fleming, Dave (17. 3. 2004). "‘War’ meets its maker". Variety (jezik: engleski). Pristupljeno 29. 8. 2017. 
  7. ^ a b "SciFiMovieZone.com". www.scifimoviezone.com. Pristupljeno 29. 8. 2017. 
  8. ^ Screenwriting. "War Of The Worlds". www.scriptologist.com. Pristupljeno 29. 8. 2017. 
  9. ^ a b "War of the Worlds" (jezik: engleski). Pristupljeno 31. 8. 2017. 
  10. ^ a b "Spielberg's anti-war 'War of the Worlds'". SFGate. Pristupljeno 31. 8. 2017. 
  11. ^ Greydanus, Steven D. "War of the Worlds (2005) | Decent Films - SDG Reviews". Decent Films (jezik: engleski). Pristupljeno 31. 8. 2017. 
  12. ^ "INTERVIEW: DAVID KOEPP (WAR OF THE WORLDS)". CHUD.com (jezik: engleski). 29. 6. 2005. Pristupljeno 31. 8. 2017. 
  13. ^ "War of the Worlds" (jezik: engleski). Rotten Tomatoes. Pristupljeno 31. 8. 2017. 
  14. ^ "War of the Worlds". Metacritic. Pristupljeno 31. 8. 2017. 
  15. ^ "The 78th Academy Awards | 2006". Oscars.org | Academy of Motion Picture Arts and Sciences (jezik: engleski). Pristupljeno 31. 8. 2017. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]