Razgovor:Velika Kladuša

Velika Kladuša za vrijeme agresije na BiH

1992. godine Velika Kladuša je postala dio međunarodno priznate, suverene države Bosne i Hercegovine. Nažalost na nju je započeta agresija od strane Jugoslavije odnosno Srbije a kasnije i Hrvatske. Tada, u Velikoj Kladuši svoj pokret formira bivši član predsjedništva BiH Fikret Abdić koji se odvaja od državnih snaga Bosne i Hercegovine(ARBiH). Ubrzo u Velikoj Kladuši se proglašava kvazi-autonomija koju je u početku lobirala skupština tadašnjeg bihaćkog okruga. Zatim su ubrzo počeli kopirati metode od 5. korpusa nasilja nad neistomišljnicima, Abdićevi "autonomaši" organizuju za sve neistomišljenike koncetracione zatvore koji se ubrzo gase, nakon vojnih uspjeha vojske tzv. NO. Krajem jula 1994 ratna se srća mjenja. Zbog gubitaka koje nastaju skapanjem primirja između 5. kopusa i srpskih snaga(VRS), kad je 5. korpus svu svoju snagu okrenu u pravcu Velike Kladuše (i djela Cazinske općine). Ponovo se organizuju za neistomišljenike koncetracione zatvore koji su sve više ličili na logore. Abićeve formacije su pretrpile veliki gubitak opkoljavanjem njihove elitne 4. brigade u mjestu Pećigrad (Cazinska općina).Pripadnici NO i stanovištva iz Velike Kladuše i Cazina bježe pred butalnošcu 5. korpusa ABiH.

Zbog bokiranja izbjeglica iz V. Kladuše od strane Hrvatske vasti da se propuste u Evropske zemlje i pod pritiskom Srpski snaga i Srpske obavješjne službe vrši se regrutacija i naoržavanje odraslih muškaraca, koji kreću 16.11.94 u ofanzivu da osobode grad V. Kladušu da se članovi njihovih porodica koji su živjeli na otvorenom i u halama AC u Batnozi mogu vratiti svojim kućama. Peti korpus ABiH trpi velike gubite i skoro svakodnevno gubi teritoriju pred naletima NO koji su bili potpomognuti srpskom artiljeriom i komandnim sastavom, u kojoj je bio uključn i Milorad Luković - Legija. Sa Hrvatskom ofanzivom Oluja "autonomaši" gube zaleđinu i bez borbe se ponovo povlače u Hrvatsku, i ako nije bilo borbi tog dana 5. korpus vrši granatiranje grad kojom prilikom stradava ogroman broj civilnog stanovištva koje se upravo evakusalo iz grada V. Kladuša.

Tako da je 5. korpus Armije RBiH ostao spašen od poraza i uz pomoć Hrvatske operacije "Oluja" totalno porazile "autonomaše" i oslobodile Veliku Kladušu.

[Sto se brise istina a pise ne istina?] Sto ovdje nije tacno ili ima li da kome nesto smeta

Spo

sto se navodi je inkoretko i sigurno se neslaze ni jednim ciljem ovog sajta...ne samo sto su lazne iformacije vec da stvaraju samo mrznju naroda kroz pogresne informacije...ocigledno je da je to jedan cilj ovog tima jer do sada bi svaki normalni covjek preupitao sta je stvar...nadam se da ce ova tema nestati sa ove prestave grada V.K. kao i drugih gradova jer to nema drugog cilja nego stvaranje mrznje izmedju naroda pozZ ps: ovi podatci koji su postavljeni za diskusiju su mnogo tacniji!!!

!!! tacno je da je fikret abdic osudjen u karlovcu ali to je druga prica o kojoj se moze dugo diskutirati a zato ova stranica nije stvorena...moja je zelja da se politika izbaci iz ove prestave grada...prvo iz razloga sto je vecina informacija je lazna..drugo sto se gleda samo sa jedne strane...prolazeci predstava ostalih gradova po svjetu nigdje nisam naletio na grad u svjetu gdje se pise o politckoj situaciji kao ovde(predstavi bosanskih gradova)...znaci po vasem su svi nenormalni a vi normalni...ljepo sam vas molio da se tema izbaci iz predstave grada i to ne samo na ovom mjestu vec svugdje...s´postovanjem Spo!!!

U slucaju da nesto nije tacno uvjek mozes navesti informaciju ovdje na diskusiju. Naravno svi tvoji navodi treba da imaju izvore. T.j. valjane referense na neutralne izvore. U protivnom nece biti promjena na clanku. Valjana referenca nije "meni je neko rekao" , "ja znam..", "kao sto svi znamo" itd. Valjana referenca je naprimjer "Fikret Abdic je ratni zlocinac sto je dokazano presudom u Karlovackom Sudu" i onda referense na presudu. --EmirA 21:45, 27 februar 2006 (CET)

nadam se da Vi, koji ste unosili podatke u vezi sa istorijom grada,ste imali i podatke o tome koliko je stanovnika zivjelo u Velikoj Kladusi prije rata /za vrijeme Fikreta Abdica i "njegovih cetnika", isto tako smatram da ste sigurno raspolagali sa informacijama -koliko je tih ljudi izlazilo u progonstvo sa istim covjekom u pravcu neizvjesnosti dali ce ponovno vidjeti svoje ognjiste,

                           -i druga stvar sto bi trebali unijeti kao podatak je to da sve ove "logore"kako ih vi nazivate su u stvari otvarali za svakog i za onog ko je prekrsio zakon recimo kradjom ,krijumcarenjem  i drugim lopovlukom pa se recimo medju tim "logorasima" nalazilo i ljudi koji su izvrsili ubojstva kako za vrijeme rata tako i prije ratnih dogadjanja ,jednom rijecju svi stanovnici tih "logora" su u stvari bili oni koji su se ogrisili od zakon prije ili u toku rata . Ali isto tako i oni koji su u ratnim dejstvima bivali zarobljeni ili uhvaceni u radnjama koje su stetile tadasnjim vlastima odnosno bivsoj Autonomiji.Sto se moze reci i za suprotnu stranu u sukobu, Vi ocijenite sami.

Vidi se da ste podatke ubacivali neobjektivno i pristrano Sto se pak tice "Abdic ratni zlocinac" reci cu samo to , tacno je da je sudjen i osudjen za "ratne zlocine" to se opovrgnuti nemoze ,medjutim dali je kriv za navedeno ,to trba da se utvrdi na posten nacin a nikako na nacin na koji se to radilo i posle toga donesena je i presuda.Vreme ce donjeti svoje sto se tice oslobadjanja navedenog gospodina, a pak sto se tice termina "ratni zlocinac" ,podaci nam govore da se Haski sud ogradio od bilo kakve optuznice za ratni zlocin od strane Gospodina Abdica.Ovaj podatak je argumentovan i siguran sam da "istoricar" iz ovog moze izvuci pametnije zakljucke a ne da stavlja Abdica i "njegove cetnike" u isti kos sa neznam kojim osudjenikom iz Haga ili sa nekim od onih koji su pravi cetnici.Razmislite malo . Ako gledamo sta se to Abdic uvjek spominje kao "pomagac srba ","cetnik", ili neznam boze zakloni kakve se sve stvari nevezu za njega i njegove ljude rekao bih to a i pitao bih -kako je moguce da iz jednog covjeka koji pobjedi na izborima iz 1990 godine,covjeka koji izjavi<<...od danas sam i Ja clan stranke SDA...>>,izrodi najveci neprijatelj muslimanskog naroda ako se zna da je stranka SDA bila iskljucivo stanka muslimanskog naroda.Zasto,nikako se nepita onaj ko napada Abdica,ili mozda nece i nezeli da se raspita? Ja nebih odgovarao na ova pitanja,VI,Vi treba da odgovarate na sva pitanja i molim Vas da se uputite prije nego date ikakav odgovor,ja Vam mogu samo malo pomoci odite na web stranicu Bosnjackog Kongresa koji djeluje sirom svijeta u dijaspori,procitajte knjigu Sefer Halilovic-DRZAVNA TAJNA, prodjite anketom kroz Bosnu i upitajte ljude iz Sarajeva ,Banja Luke , Tuzle, Doboja ,Mostara idr. sta misle u vezi sa svim desavanjima oko V.Kladuse i F. Abdica cuce te.

               www.ABAUSA.org
               Bosanski Kongres Web Site-G.Sandijarevic,Borogovac i drugi.
               knjiga Sefer Halilovic - clanak :KAKO SAM SMIJENJEN PRVI PUT

tamo se moze nac dosta odgovora na pitanje : 1. ZASTO SE GOSPODIN FIKRET ABDIC PONASAO NA ONAJ NACIN PREMA DRZAVNOM VRHU DRZAVE REPUBLIKE BOSNE i HERCEGOVINE  ??

                                           2.ZASTO JE SURADJIVAO SA SRBIMA IZ OKUPIRANIH KRAJEVA BOSNE I HERCEGOVINE??
                                           3. ZASTO AUTONOMIJA ??
   " ..ja bih svjetlo zvao mrakom da te nije Alija..."- kaze se u pjesmi koju netreba pocijenjivati.
   ".. Alija, Ja Krajine nedam!..."- Fikret Abdic u razgovoru sa Izetbegovicem u Zenevi.

Eto toliko kad se vec treaze argumenti ili kako se EmirA pita za "valjani refrenc". Toliko za sad . Hvala lijepa na strpljenju i cujemo se ponovno nekom boljom prilikom. PS:IMAMO SVI MOGUCNOST I SANSU DA SE IZDIGNEMO IZ PRASINE I BLATA RATNIH IGARA ,IZBORI U OKTOMBRU DOLAZE, SAD ILI NIKAD MOZEMO SVI ZAJEDNO RECI NACIJONALISTIMA VELIKO "NE" DRZAVI , REPUBLICI BOSNI i HERCEGOVINI veliko "DA",regijonalno oznacenoj ali ne i nacijonalno podjeljenoj sa pravim povjerljivim ljudima na celu a ne sa rusiteljima i lopovima .

Ovo je slobodna enciklopedija koju u Vi mozete da mjenjate. Ako mislite da su neke informacije propustene mozete ih sami promjeniti a zajednica ce ocijeniti koji su relevantni a koji nisu. Wikipedia nije jedna osoba da je morate nagovoriti ili natjerati da uradi promjene. Puno suradnika ima u zajednici i niko nema vrhovnu rijec o tome sta je najispravnije napisati. Svaki clanak se sastavlja koncensusom a ako ne postoji mogucnost koncensusa problematicni dijelovi se daju na glasanje. Pozivam Vas da sami doprinesete poboljsanju ovog clanka ako mislite da je to neophodno. Pozdrav --Dado 18:48, 8 april 2006 (CEST)

---

kakve veze imaju veze postupci jednog covjeka sa cjelim gradom??? ne vidim inimke sto nebi uveli za svaki grad i za svaku osobu sto je tko cinio

mislim da ste ovdje skoz promasli se dobronamjerne namjere, blio bi lijepo kad bi cjeli tim ramislio o cemu sta radi i kako radi... jer ocito se vidi da nije realan niti nepristrasan.

Prebačeno s članka - neenciklopedijski stil

Dodatak

Velika Kladuša je jedna od osam općina Unsko-sanskog kantona. Smještena je na krajnjem sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Graniči sa Republikom Hrvatskom i nalazi se na tromeđi Banije, Bosanske Krajine i Korduna, što je čini značajnom raskrsnicom putnih pravaca iz Bosne i Hercegovine. Najstariji pisani spomenici o Velikoj Kladuši potiču iz 1280 godine. Prema historijskim spisima grad je utrvđen još u vrijeme čestih turskih provala u ovaj kraj. Zanimljiva su narodna predanja o postanku i imenima okolnih mjesta velikokladuške općine. Za Kladušu kažu da je dobila ime po svom prvom gospodaru Kladaru. Ostaci srednjevjekovnih gradova iz 1450 godine svjedoče i danas u Podzvizdu, što ga sagradi neka gospodarica Marija Zvijezda; u Vrnograču, što ga ozida knjeginjica Vrana, najmlađa kćerka bogataša Dobriše, te u Todorovu, koje od 1560 godine presta da postoji kao Novigrad, kada dobi ime Todor Grad, a onda Todorovo, kako se i danas zove. Dugotrajne pogranične borbena ovim prostorima stvarale su hrabre, odvažne i smjele ljude, čije su osobine utkane i u legendama o Muji i Halilu Hrnjici. Danas je Stari grad u Velikoj Kladuši hotelsko-turistički objekt , savremenog ugostiteljskog karaktera, utemeljen na ranoj srednjevjekovnoj vojnoj utvrdi. Po svojoj osnovnoj koncepciji spada u kategoriju , a arhitektonski predstavlja jedinstven slučaj, kako u zemlji, tako i u svijetu. Turističko selo Mejdan od postojeće srednjevjekovne kule, adaptirane u hotel sa koji čini jedinstvenu prostornu cjelinu, sastoji se od 16 osnovnih objekata koji zajedno formiraju tipično krajiško selo. Arhitektura objekata turističkog sela Mejdan izvedena je iz tradicionalne krajiške seoske stambene kuće. Burnim historijskim događajima, zabilježenim na ovim prostorima, savremenici dodaju i one iz II svjetskog rata, o čemu svjedoče mnogobrojni spomenici. Perspektivni plan razvoja Općine Velika Kladuša iz decembra 1958 godine predviđao je ulaganja za rekonstrukciju mlina za mljevenje barita, praonice za pranje i klasiranje barita, zatim puštanje u pogon manje tvronice za proizvodnju sanitetskog materijala, te izgradnje radionice za preradu poljoprivrendih proizvoda u Velikoj Kladuši i Vrnograču. Snažan iskorak u razvoju Kladuše započeo je krajem šezdesetih godina. postaje jedna od najvećih tvornica sanitetskog materijala u Bosankoj Krajini i šire. Dotadašnja zemljoradnička zadruga izrasta u PIK , najvećeg proizvođača poljoprivredno - prehrambenih proizvoda. Udruživanjem i nastaje iz kojeg se početkom 1973. godine izdvaja komunalno uslužna djelatnost u , današnje JP . Mnogovjekovno i svakovrsno ropstvo i neimaština otišlo je u nepovrat. Hod u ljepše sutra postao je nazaustavljiv. Od 1985. automobilom i asfaltiranom cestom stizalo se pred svaku kuću, zaselak. Crveni krovovi novosagrađenih zidanica bacili su prošlost i sjenu šeperuše i kućerke. Bilo je to vrijeme bitke Kladušana za generacije koje dolaze. A onda rat i ratna stradanja ostaviše dalekosežne posljedice i ožiljke za mnoge koji do tada nađoše sreću: životnu, radnu, porodičnu... Osta Kladuša... i bremenito vrijeme u njoj. Neka je generacije grade po svojoj vlastitoj mjeri s ponosom krajiškim dok se okolna brda spajaju jedno u drugo i prelaze u predjele širokih vidika.

sa članka

Prirodni resursi i potencijali za razvoj općine

• Povoljan geoprometni položaj u odnosu na okruženje i regionalne strateške pravce Pounja i Pokuplja (R Hrvatska),
• Prirodno bogatstvo (mineralne sirovine - metalne i nemetalne),
• Zemljišni resursi (poljoprivredno zemljište osnova za proizvodnju zdrave hrane : strna žita, povrće, voće, industrijsko bilje); šume i šumska zemljišta bogata šumskim plodovima; pašnjaci.
• Tradicija u poljoprivrednoj proizvodnji, stočarstvu, peradarstvu i pčelarstvu,
• Tradicija u proizvodnji povrća i povrća za potrebe prehrambeno-prerađivačkih kapaciteta.

Strategija razvoja primarne poljoprivredne proizvodnje

"Strategijom", kao osnovom za izradu i realizaciju razvojnih projekata, obuhvaćene su slijedeće oblasti razvoja primarne poljoprivredne proizvodnje:

• Ratarstvo (proizvodnja žitarica, stočne hrane)
• Stočarstvo (proizvodnja mlijeka, proizvodnja mesa)
• Voćarstvo
• Povrtlarstvo
• Pčelarstvo
• Otkup i prerada šumskih plodova i ljekovitog bilja.

Osnovni pravci i strategija razvoja Općine

• Obnova, modernizacija i izgradnja lokalne infrastrukture od suštinskog značaja za dugoročan razvoj Općine
• Ekonomski oporavak i razvoj poljoprivrede i agroindustrijskog sektora i prehrambene industrije
• Revitalizacija i prestrukturiranje preduzeća u sektoru tekstila, građevinarstvu, javnih preduzeća kojima je osnivač Općina
• Razvoj poduzetništva u sektoru iskorištavanja prirodnih resursa ( oblasti obrade drveta, stočarstva, iskorištavanja termalnih voda, turizma)
• Razvoj infrastrukture neophodne za razvoj poduzetništva u uslovima tržišne ekonomije (mala i srednja privatna preduzeća)
• Izgradnja poslovnih zona u skladu sa planskim dokumentima (tržni i proizvodni zanatski centri , turističko - ugostiteljsi kapaciteti)
• Promocija mogućnosti ekonomskog razvoja, direktnih i indirektinih ulaganja domaćeg i stranog kapitala
• Stvaranje uslova za obrazovanje i obuku za zanimanja prema potrebama tržišta rada i razvoja Općine i razvoja obrazovnih institucija osnovnog i srednjeg obrazovanja
• Promocija amaterizma u oblasti kulture, kadrovsko i ekonomsko jačanje ustanova, udruženja i društava u sektoru kulture
• Izgradnja sportsko-rekreativnog centra u gradu i sportskih terena u zonalnim centrima sa sadržajima interesnog povezivanja sporta, marketinga i usluga.
• Jačanje kapaciteta lokalne uprave koja će lokalnu vlast učiniti pristupačnom, odgovornom, stručnom i pouzdanom za razvoj općine, humanizaciju odnosa i socijalnu koheziju, za upravljanje i odlučivanje uz participaciju građana i za ekonomsku i socijalnu održivost općine kao lokalne zajednice.