Todorovo

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Koordinate: 45°05′11″N 15°55′48″E / 45.086438°N 15.929995°E / 45.086438; 15.929995
Todorovo
naselje
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Flag of Una-Sana.svg Unsko-sanski
Općina Flag of Velika Kladusa.png Velika Kladuša
Koordinate 45°05′11″N 15°55′48″E / 45.086438°N 15.929995°E / 45.086438; 15.929995
Stanovništvo
 - Naselje 802 (2013)
Gustoća
 - Naselje 107.3[1] /km2 
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Pozivni broj (+387) 37[1]
Matični broj 157244[2]
Matični broj općine 11118
Todorovo u Bosni i Hercegovini

Todorovo je naseljeno mjesto u općini Velika Kladuša, Bosna i Hercegovina.[3]

Historija[uredi | uredi izvor]

Todorovo se u 16. vijeku zvao Novigrad koji je od 1560. godine prestao da postoji kao Novigrad, kada dobija ime Todor Grad, i potom Todorovo, kako se i danas zove. Ime je dobio po gasovitom junaku Todoru koji je pao u borbi protiv Turaka u odbrani Novigada. Prilikom jednog napada vatra je dospjela da barutene koja je odletjela u zrak zajedno sa Todorom i njegovom porodicom.

Oko 70 godina kasnije Turci su konačno osvojili ovaj kraj koji je ostao poprilično pust. Poslije pada pod Tursku vlast ovaj se kraj vrlo brzo naseljava i postaje okosnica u odbrani Osmanlijskog carstva i daljem osvajanju Austro-ugarske teritorije. U pismu jednog sveštenika iz Kralovaca koji je upućen 20. novembra 1641. godine u Beč, spominje se aga Kariman iz Todor Novog pred braće Hrnjice iz Velike Kladuše zbog stalnih upada na Austrougrasku teritoriju. Zadnji gopodar Todorava bio je Maše Tabak (M. Tabaković) i njegovi bratići.

Od zidina starog grada napravljena je najstarija škola na ovom području, kao i područna škola u Mrceljima. Da se nazaboravi napomenuti da je Todorovo bio općina prije Velike Kladuše, kao da je u Todorovu osnovana društvena zadruga iz koje je izrasla jedna od najveći firmi na području bivše Jugoslavije Agrokomerc. Mjesna zajednica Todorovo je sa svojih 33,5 kvadratnih kilometara treća po površini u općini sa iznad prosječnom stopom gustinom naseljenosti koja iznosi 164 stanovnika km2.[potreban citat]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Mjesnoj zajednici Todorovo pripadaju mjesta Mrcelji, Vejnac, Tod. Čelinja, Tod. Salapnica, Glubovići i Todorovo.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Todorovo
2013.[1]1991.[4]1981.[5]1971.[6]1961.[7]
Osoba802 (100,0%)1 249 (100,0%)1 072 (100,0%)876 (100,0%)749 (100,0%)
Bošnjaci673 (83,92%)1 1 221 (97,76%)1 1 042 (97,20%)1 860 (98,17%)1 722 (96,40%)
Bosanci110 (13,72%)
Muslimani5 (0,623%)
Nisu se izjasnili5 (0,623%)
Hrvati3 (0,374%)2 (0,160%)3 (0,280%)3 (0,401%)
Bosanci i Hercegovci3 (0,374%)
Ostali2 (0,249%)3 (0,240%)5 (0,466%)4 (0,457%)
Nepoznato1 (0,125%)
Jugoslaveni12 (0,961%)8 (0,746%)6 (0,685%)8 (1,068%)
Srbi11 (0,881%)12 (1,119%)3 (0,342%)13 (1,736%)
Crnogorci2 (0,187%)3 (0,342%)3 (0,401%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

U Mrceljima postoje više vodenica Mali Mlin, Gornji Mlin, Žljeboja, Dvojače, Mlinarska i još dvije koje se nalaze u privatnim rukama koje su ovom kraju bila dobro došla tako da su mnogi dosljavali iz drugih mjesta. Prije toga uslijedio je masovno iseljavanje u Tursku. U Todorovo je 1985. godine stigao i asfaltni put na svečenom otvaranju govorili su braća Hakija i Hamdija Pozderac. U to vrijeme Todorovo doživljama novi procvat, sa firmom Agrokmerc koja otavara svoje nove pogone i farme kunića, kao i širenje telefonske mreže. Sve se zaustavlja 1987. sa aferom Agrokomerc.

Nakon rata vrši se asfaltiranje lokanih puteva Todorovo - Mrcelji, Todorovo - Todorova Čelinja, i Todorovo - Golubović. Svako domaćinstvo dobija telefon i gradski vodovod.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Todorovska džamija je napravljena sedemdesetih godina i bila to prva džamija na Balkanu sa dva minareta koju je zidao hodža Imamović.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c "Naselje Todorovo". nasbih.com. Pristupljeno 15. 4. 2016.
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 15. 4. 2016.
  3. ^ "Općina Velika Kladuša". nasbih.com. Pristupljeno 15. 4. 2016.
  4. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 15. 4. 2016.
  5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
  6. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
  7. ^ "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]